Niste prijavljeni
Prijava /
f
Prijava
MojTV Prijava
Prijava
Registracija
New Image
Na vpisani email naslov vam bomo poslali povezavo za aktivacijo profila. Email naslov ne bo prikazan nikjer na portalu, temveč bo namenjen le za aktivacijo in morebitno spremembo gesla.
Pozabljeno geslo
Email:
Na vpisani email naslov vam bomo poslali povezavo za reset gesla.
Imate profil na Facebooku?
Zakaj se registrirati?
Registrirani uporabniki lahko ustvare svojo skupino tv kanalov, uporabljajp opomnik, sodelojejo v nagradnih igrah in forumih, ocenjujo filme, nanizanke in oddaje, pošiljajo zasebnih sporočil itd ..
Prva stran
TV spored
Moji kanali
Filmi na TV
Nanizanke na TV
Šport na TV
Slovenski
Hrvaški
Srpski
BiH
Filmski
Šport
Dokumentarni
Glasbeni
Otroški
Zabavni
Informativni
HD
CG
Italijanski
Nemški
Erotični
Film
Filmi na TV
Top filmi
Najnovejši filmi
Videoteka
Nanizanke
Nanizanke na TV
Top nanizanke
Najnovejše nanizanke
Nanizanke na TV
Šport
Igre
Naša ocena
-
Vaša ocena
-
ŠUME I LJUDI
,
2001.
, ,
0 min.
dokumentarni
x
0.0
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
Potrebujemo vašu ocenu!
Hm... Čini se da ti je pred ocenivanje potrebna... - prijava :).
Komentari
Neregistrirani korisnik
24.09.
05:35
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Emisija polazi od drvene arhitekture Posavine, žirenja svinja, da bi preko današnjih sječa hrastova došla do temelja đakovačke katedrale načinjenih od 370 hrastovih trupaca, okomito zabijenih u meko močvarno tlo. Govori se o gradnji te katedrale, osnivanju Akademije znanosti i umjetnosti, o obnovi Zagrebačkog sveučilišta i njihovom financiranju novcem od hrastovine s đakovačkog biskupskog posjeda. Riječ je o krčenju nizinskih šuma radi poljoprivrede, o naseljavanju Slavonije i začecima drvne industrije početkom 20. stoljeća. Zreli hrastovi su gorostasne, stoljetne biljke. Rastu daleko od očiju, ali vrijednošću svoga drveta uspijevaju bitno utjecati na sveukupna prošla i suvremena ekonomska i društvena zbivanja u nizinskoj Hrvatskoj.
24.09.
13:00
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Emisija polazi od drvene arhitekture Posavine, žirenja svinja, da bi preko današnjih sječa hrastova došla do temelja đakovačke katedrale načinjenih od 370 hrastovih trupaca, okomito zabijenih u meko močvarno tlo. Govori se o gradnji te katedrale, osnivanju Akademije znanosti i umjetnosti, o obnovi Zagrebačkog sveučilišta i njihovom financiranju novcem od hrastovine s đakovačkog biskupskog posjeda. Riječ je o krčenju nizinskih šuma radi poljoprivrede, o naseljavanju Slavonije i začecima drvne industrije početkom 20. stoljeća. Zreli hrastovi su gorostasne, stoljetne biljke. Rastu daleko od očiju, ali vrijednošću svoga drveta uspijevaju bitno utjecati na sveukupna prošla i suvremena ekonomska i društvena zbivanja u nizinskoj Hrvatskoj.
25.09.
05:35
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Pitoreskno gorskokotarsko mjesto Crni Lug na svom rubu čuva tragove stare staklarske radionice. U okolici je nekada bilo silikatnih naslaga, dok su okolne šume bile izdašan izvor bukovog pepela, aditiva za snižavanje tališta mineralne sirovine. Crni Lug se u staro doba crnio od pepela i drvenog ugljena. Razdoblje intenzivnog iskorištavanja bukve u te svrhe i danas se prepoznaje u strukturi šuma u Nacionalnom parku Risnjak. Bukve u naše doba daju obilje drveta za namještaj, a imaju i vrlo značajan ekološki utjecaj. Najljepše se razvijaju u zajednici s jelama, ali uspijevaju i ondje gdje druge vrste drveća ne mogu. O značaju bukovih šuma svjedoče stari Gorani, šumarski stručnjaci i suvremene goranske prilike. Ponad svega stoji žarka jesenska smirenost naizgled beskrajnih bukovih šuma Gorskoga kotara.
25.09.
13:00
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Pitoreskno gorskokotarsko mjesto Crni Lug na svom rubu čuva tragove stare staklarske radionice. U okolici je nekada bilo silikatnih naslaga, dok su okolne šume bile izdašan izvor bukovog pepela, aditiva za snižavanje tališta mineralne sirovine. Crni Lug se u staro doba crnio od pepela i drvenog ugljena. Razdoblje intenzivnog iskorištavanja bukve u te svrhe i danas se prepoznaje u strukturi šuma u Nacionalnom parku Risnjak. Bukve u naše doba daju obilje drveta za namještaj, a imaju i vrlo značajan ekološki utjecaj. Najljepše se razvijaju u zajednici s jelama, ali uspijevaju i ondje gdje druge vrste drveća ne mogu. O značaju bukovih šuma svjedoče stari Gorani, šumarski stručnjaci i suvremene goranske prilike. Ponad svega stoji žarka jesenska smirenost naizgled beskrajnih bukovih šuma Gorskoga kotara.
26.09.
05:35
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Vrbe su pepeljuge među drvećem. Čini se da daju samo šiblje za svirale i košare, da zakrčuju riječne sprudove ili rastu kao truli panjevi po međama. No, stvarna pripovijest o vrbama vodi u farmaceutsku industriju, jer je salicil, sastojak vrbove kore, ključni spoj u andolu i aspirinu, zatim na plantažu klonova za uzgoj šiba i suvremenu pletarsku manufakturu, u poplavljeni Zagreb 1964. i austro-ugarska vremena kada su vrbe korištene za zaštitu od poplava. Vrbove košare koriste se u ribolovu, a u Arheološkom muzeju čuvaju se dokazi o vrbovom pleteru kao građevinskom elementu Vučedolske kulture. U blizini Kutine šumari njeguju posebne selekcije za osvajanje jelovih močvarnih tla, da bi kasnije unosili druge vrste drveća. Na zagrebačkoj obali Save hortikulturni oblici vrba susreću se s autentičnim prirodnim vrbicima.
Režija
Dražen Piškorić
Scenarij
Šandor Horvath
Uloge