(HRVATSKE PLANINE) - Nanizanke

Naša ocena5/10
Vaša ocena-

HRVATSKE PLANINE

, 2001., , 0 min.

dokumentarni

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

14.07. 05:36
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Autor serije, najuspješniji hrvatski alpinist svih vremena i jedan od najboljih na svijetu, Stipe Božić, u ovoj nas seriji vodi po hrvatskim planinama, od najjužnijih vrhova gorskog lanca Dinarida do naoko ravne Slavonije. Iako se hrvatske planine visinom ne mogu mjeriti s mnogo višim gorskim lancima Himalaje ili Alpa, one su svejedno zanimljive. U povijesti su one, unatoč vrletnim krškim zaprekama i nepredvidljivim vremenskim ćudima, bile staništa i omiljena utočišta. Za ljetnih mjeseci hrvatske su planine bogate ispašom, a plodne, obradive udoline davale su izvrsne usjeve. Zimi, kad padne snijeg i led sve okuje, život u planini postaje gotovo nemoguć. Ali on se uvijek iznova s proljećem vraća. Planine su danas gotovo puste. Posjećuju ih samo zaljubljenici: šumari, planinari, lovci i rijetki izletnici. Pašnjaci i šume su opustjeli, a divljač odavno izlovljena, zato je možda najbolje puške zamijeniti fotoaparatima i umjesto u lov krenuti na fotosafari.
14.07. 13:27
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Autor serije, najuspješniji hrvatski alpinist svih vremena i jedan od najboljih na svijetu, Stipe Božić, u ovoj nas seriji vodi po hrvatskim planinama, od najjužnijih vrhova gorskog lanca Dinarida do naoko ravne Slavonije. Iako se hrvatske planine visinom ne mogu mjeriti s mnogo višim gorskim lancima Himalaje ili Alpa, one su svejedno zanimljive. U povijesti su one, unatoč vrletnim krškim zaprekama i nepredvidljivim vremenskim ćudima, bile staništa i omiljena utočišta. Za ljetnih mjeseci hrvatske su planine bogate ispašom, a plodne, obradive udoline davale su izvrsne usjeve. Zimi, kad padne snijeg i led sve okuje, život u planini postaje gotovo nemoguć. Ali on se uvijek iznova s proljećem vraća. Planine su danas gotovo puste. Posjećuju ih samo zaljubljenici: šumari, planinari, lovci i rijetki izletnici. Pašnjaci i šume su opustjeli, a divljač odavno izlovljena, zato je možda najbolje puške zamijeniti fotoaparatima i umjesto u lov krenuti na fotosafari.
15.07. 05:42
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Put po primorskim planinama Stipe Božić počinje od Svetog Mihovila, malo poznatog, ali jednog od najljepših vrhova u Hrvatskoj. I hrvatski otoci imaju zanimljive vrhunce. Na Hvaru je to Sveti Nikola do kojeg vodi slikovita staza, sve do crkvice na vrletnu grebenu najviše točke Hvara. S Hvara put nas vodi na najviši hrvatski vrh Dinaru, u masivu Dinare, gdje se svake godine na Dan državnosti okupe stotine planinara iz cijele Hrvatske. Ovaj dio putovanja završava na južnom Velebitu, u kanjonima Male i Velike Paklenice u čijim se liticama krije jedinstvena ljepota prirode. Suradnici: Stanko Marinčić, Joško Božić i Edo Retelj
15.07. 13:27
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Put po primorskim planinama Stipe Božić počinje od Svetog Mihovila, malo poznatog, ali jednog od najljepših vrhova u Hrvatskoj. I hrvatski otoci imaju zanimljive vrhunce. Na Hvaru je to Sveti Nikola do kojeg vodi slikovita staza, sve do crkvice na vrletnu grebenu najviše točke Hvara. S Hvara put nas vodi na najviši hrvatski vrh Dinaru, u masivu Dinare, gdje se svake godine na Dan državnosti okupe stotine planinara iz cijele Hrvatske. Ovaj dio putovanja završava na južnom Velebitu, u kanjonima Male i Velike Paklenice u čijim se liticama krije jedinstvena ljepota prirode. Suradnici: Stanko Marinčić, Joško Božić i Edo Retelj
16.07. 05:37
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Putovanje po hrvatskim planinama nastavlja se od Srednjeg Velebita sve do panonskih planina u Slavoniji. Od nekada plodne obradive oaze Dabra vodi jedna od najljepših planinskih cesta u Hrvatskoj. Prolazi kroz tunele i slikovite usjeke koji su nekoć probijeni radi pristupa velebitskim šumama. Najpoznatije područje Srednjega Velebita je Štirovača, koja je već 1928. godine proglašena nacionalnim parkom. Područje sjeverozapadno od Štirovače prije nekoliko godina ponovno je stavljeno pod zaštitu države. Suradnici: Stanko Marinčić, Joško Božić i Edo Retelj

Zakaj se registrirati?

HRVATSKE PLANINE