(Čovjek i prostor) - Nanizanke

Naša ocena-
Vaša ocena-

Čovjek i prostor

, 2022., , 50 min.

dokumentarni

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

22.06. 20:10
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Arhitektura je oduvijek činila neizostavan dio naše svakodnevice. Osim razumijevanja da smo u neprekidnoj interakciji s njome, arhitektura može stimulativno utjecati na stvaranje pozitivnih društvenih odnosa, stoga su njezina društvena odgovornost i civilizacijski značaj izuzetno veliki. Serija posvećena hrvatskoj suvremenoj arhitekturi "Čovjek i prostor", nasljednik pilot-projekta "Točka na A", kroz 4 epizode predstavlja najbolja ostvarenja domaće arhitektonske produkcije, nominirane ili nagrađene na godišnjim izložbama Udruženja hrvatskih arhitekata za 2017. i 2018., upravo s ciljem podizanja društvene svijesti o važnosti prostora koji nas okružuje i u kojem živimo, te stvaranja dijaloga s najširim auditorijem o djelima hrvatskih arhitektica i arhitekata. ------ Nominacije za nagradu Bernardo Bernardi za najbolje unutrašnje oblikovanje prostora u 2017. godini Specifičnost prve epizode je u činjenici da prikazujemo tri intervencije koje se sve nalaze u postojećim povijesnim gradnjama i koje u njih unose novu javnu i kulturnu namjenu - time ih se otvara za javnost te revitalizira. Predstavljamo vam dva arhitektonska djela nominirana za Nagradu Bernardo Bernardi u kategoriji najuspješnijih ostvarenja na području interijera i oblikovanja u 2019. godini. Mini art-kino je izdvojena dvorana za prikazivanje dokumentarnih, kratkih i eksperimentalnih filmova u neposrednoj blizini kompleksa riječkog art- kina Croatia. Kapacitetom od tek 24 mjesta predstavlja programsku dopunu te rasterećenje velike dvorane. Za razliku od klasične sekvence ulaska u kino koju čini postupni prijelaz od atrija, preko biljetera, foyera i hodnika do dvorane za projekcije, u Mini art-kino se ulazi izravno iz javnog prostora frekventne pješačke komunikacije riječkog centra, pa ono postaje svojevrsna otvorena javna "niša" tog gradskog prostora. Mali arsenal je dio zadarskog srednjovjekovnog Kaštela, kuća-prostorija adaptirana u multimedijalni izložbeni centar namijenjen turistima, kao polaznu točku šetnice po povijesnom fortifikacijskom sustava grada. Stupanj konzervatorske zaštite dopustio je tek minimalne projektantske intervencije, stoga je kao ravnopravni prostorni element uključena multimedija čime se povijesnost i suvremenost povezuju u neraskidivu cjelinu. U Rijeci se, nakon više desetljeća iščekivanja nove zgrade, Muzej moderne i suvremene umjetnosti uselio u tzv. H zgradu nekadašnjeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić u samom gradskom centru. Pritom je financijski neodrživ reprezentativni arhitektonski artefakt zamijenjen onim što autor projekta naziva "muzejom u nastajanju". Umjesto da se gradi "velika vizija", tj. velebna i skupa muzeološka institucija, rješavaju se najosnovnija tehnička i pragmatična pitanja kako bi se omogućilo što ranije otvaranje muzeja za korisnike. Sukladno potrebama, prostorna struktura se fleksibilno organski proširuje i reorganizira sinkrono prateći razvoj samog muzeja. Arhitektonski projekt je ovdje liberalni otvoreni sustav, mehanizam koji omogućuje uzajamnu emancipaciju prostora i programa. Uloga projektanta znatno je manje vidljiva, ali mnogo delikatnija. Autori koncepcije: Vedran Duplančić, Sabina Sabljić, Nikola Škarić Voditelj produkcije: Viktor Sarić
23.06. 01:22
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Arhitektura je oduvijek činila neizostavan dio naše svakodnevice. Osim razumijevanja da smo u neprekidnoj interakciji s njome, arhitektura može stimulativno utjecati na stvaranje pozitivnih društvenih odnosa, stoga su njezina društvena odgovornost i civilizacijski značaj izuzetno veliki. Serija posvećena hrvatskoj suvremenoj arhitekturi "Čovjek i prostor", nasljednik pilot-projekta "Točka na A", kroz 4 epizode predstavlja najbolja ostvarenja domaće arhitektonske produkcije, nominirane ili nagrađene na godišnjim izložbama Udruženja hrvatskih arhitekata za 2017. i 2018., upravo s ciljem podizanja društvene svijesti o važnosti prostora koji nas okružuje i u kojem živimo, te stvaranja dijaloga s najširim auditorijem o djelima hrvatskih arhitektica i arhitekata. ------ Nominacije za nagradu Bernardo Bernardi za najbolje unutrašnje oblikovanje prostora u 2017. godini Specifičnost prve epizode je u činjenici da prikazujemo tri intervencije koje se sve nalaze u postojećim povijesnim gradnjama i koje u njih unose novu javnu i kulturnu namjenu - time ih se otvara za javnost te revitalizira. Predstavljamo vam dva arhitektonska djela nominirana za Nagradu Bernardo Bernardi u kategoriji najuspješnijih ostvarenja na području interijera i oblikovanja u 2019. godini. Mini art-kino je izdvojena dvorana za prikazivanje dokumentarnih, kratkih i eksperimentalnih filmova u neposrednoj blizini kompleksa riječkog art- kina Croatia. Kapacitetom od tek 24 mjesta predstavlja programsku dopunu te rasterećenje velike dvorane. Za razliku od klasične sekvence ulaska u kino koju čini postupni prijelaz od atrija, preko biljetera, foyera i hodnika do dvorane za projekcije, u Mini art-kino se ulazi izravno iz javnog prostora frekventne pješačke komunikacije riječkog centra, pa ono postaje svojevrsna otvorena javna "niša" tog gradskog prostora. Mali arsenal je dio zadarskog srednjovjekovnog Kaštela, kuća-prostorija adaptirana u multimedijalni izložbeni centar namijenjen turistima, kao polaznu točku šetnice po povijesnom fortifikacijskom sustava grada. Stupanj konzervatorske zaštite dopustio je tek minimalne projektantske intervencije, stoga je kao ravnopravni prostorni element uključena multimedija čime se povijesnost i suvremenost povezuju u neraskidivu cjelinu. U Rijeci se, nakon više desetljeća iščekivanja nove zgrade, Muzej moderne i suvremene umjetnosti uselio u tzv. H zgradu nekadašnjeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić u samom gradskom centru. Pritom je financijski neodrživ reprezentativni arhitektonski artefakt zamijenjen onim što autor projekta naziva "muzejom u nastajanju". Umjesto da se gradi "velika vizija", tj. velebna i skupa muzeološka institucija, rješavaju se najosnovnija tehnička i pragmatična pitanja kako bi se omogućilo što ranije otvaranje muzeja za korisnike. Sukladno potrebama, prostorna struktura se fleksibilno organski proširuje i reorganizira sinkrono prateći razvoj samog muzeja. Arhitektonski projekt je ovdje liberalni otvoreni sustav, mehanizam koji omogućuje uzajamnu emancipaciju prostora i programa. Uloga projektanta znatno je manje vidljiva, ali mnogo delikatnija. Autori koncepcije: Vedran Duplančić, Sabina Sabljić, Nikola Škarić Voditelj produkcije: Viktor Sarić
23.06. 17:50
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Arhitektura je oduvijek činila neizostavan dio naše svakodnevice. Osim razumijevanja da smo u neprekidnoj interakciji s njome, arhitektura može stimulativno utjecati na stvaranje pozitivnih društvenih odnosa, stoga su njezina društvena odgovornost i civilizacijski značaj izuzetno veliki. Serija posvećena hrvatskoj suvremenoj arhitekturi "Čovjek i prostor", nasljednik pilot-projekta "Točka na A", kroz 4 epizode predstavlja najbolja ostvarenja domaće arhitektonske produkcije, nominirane ili nagrađene na godišnjim izložbama Udruženja hrvatskih arhitekata za 2017. i 2018., upravo s ciljem podizanja društvene svijesti o važnosti prostora koji nas okružuje i u kojem živimo, te stvaranja dijaloga s najširim auditorijem o djelima hrvatskih arhitektica i arhitekata. ------ Nominacije za nagradu Bernardo Bernardi za najbolje unutrašnje oblikovanje prostora u 2017. godini Specifičnost prve epizode je u činjenici da prikazujemo tri intervencije koje se sve nalaze u postojećim povijesnim gradnjama i koje u njih unose novu javnu i kulturnu namjenu - time ih se otvara za javnost te revitalizira. Predstavljamo vam dva arhitektonska djela nominirana za Nagradu Bernardo Bernardi u kategoriji najuspješnijih ostvarenja na području interijera i oblikovanja u 2019. godini. Mini art-kino je izdvojena dvorana za prikazivanje dokumentarnih, kratkih i eksperimentalnih filmova u neposrednoj blizini kompleksa riječkog art- kina Croatia. Kapacitetom od tek 24 mjesta predstavlja programsku dopunu te rasterećenje velike dvorane. Za razliku od klasične sekvence ulaska u kino koju čini postupni prijelaz od atrija, preko biljetera, foyera i hodnika do dvorane za projekcije, u Mini art-kino se ulazi izravno iz javnog prostora frekventne pješačke komunikacije riječkog centra, pa ono postaje svojevrsna otvorena javna "niša" tog gradskog prostora. Mali arsenal je dio zadarskog srednjovjekovnog Kaštela, kuća-prostorija adaptirana u multimedijalni izložbeni centar namijenjen turistima, kao polaznu točku šetnice po povijesnom fortifikacijskom sustava grada. Stupanj konzervatorske zaštite dopustio je tek minimalne projektantske intervencije, stoga je kao ravnopravni prostorni element uključena multimedija čime se povijesnost i suvremenost povezuju u neraskidivu cjelinu. U Rijeci se, nakon više desetljeća iščekivanja nove zgrade, Muzej moderne i suvremene umjetnosti uselio u tzv. H zgradu nekadašnjeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić u samom gradskom centru. Pritom je financijski neodrživ reprezentativni arhitektonski artefakt zamijenjen onim što autor projekta naziva "muzejom u nastajanju". Umjesto da se gradi "velika vizija", tj. velebna i skupa muzeološka institucija, rješavaju se najosnovnija tehnička i pragmatična pitanja kako bi se omogućilo što ranije otvaranje muzeja za korisnike. Sukladno potrebama, prostorna struktura se fleksibilno organski proširuje i reorganizira sinkrono prateći razvoj samog muzeja. Arhitektonski projekt je ovdje liberalni otvoreni sustav, mehanizam koji omogućuje uzajamnu emancipaciju prostora i programa. Uloga projektanta znatno je manje vidljiva, ali mnogo delikatnija. Autori koncepcije: Vedran Duplančić, Sabina Sabljić, Nikola Škarić Voditelj produkcije: Viktor Sarić
29.06. 20:10
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Nominacije za nagradu Drago Galić za najbolje stambeno oblikovanje u 2017. godini. U drugoj epizodi bavimo se stambenom arhitekturom, prikazujemo četiri projekta četiriju različitih pristupa. Tri su obiteljske kuće a jedan je sklop formiran od manjih višestambenih zgrada, dva su u južnoj Dalmaciji a dva u Zagrebu. U ladanjskom sklopu Konštari na Pelješcu reinterpretira se tradicionalna gradnja ne samo u volumetriji nego i u očuvanju nepravilnog međuodnosa između nekoliko međusobno raspršenih objekata koji tvore jasno određen građevinski sklop. Unatoč zadržavanju oblikovanja kakvo je tipično za gradnju na ovom području, sama materijalizacija (korištenje kamena i betona), detalji, odnosi otvorenih i zatvorenih prostora u potpunosti su suvremeni. Kuća za odmor na otoku Visu (Issa megaron) u pristupu je radikalno drugačija, tj. koncipirana je na način da se stapa s ambijentom, gdje ključnu ulogu igra zeleni krov po kojemu raste makija i drugo dalmatinsko bilje. Unatoč njezinoj "mimikriji" u tlocrtnom smislu (gledano iz zraka kuća se praktički ne vidi), željom za čim "mekšim" uklapanjem u zatečeni krajolik te energetskoj samodostatnosti, ona ni po čemu ne podilazi i "ne pati od koncepta". Višestambeni sklop Jordanovac nalazi se u sjevernom dijelu Zagreba na lagano kosom terenu a formiraju ga četri kubusa oko centralnog zajedničkog pristupnog međuprostora. Osim kvalitetnih stanova i hortikulturno uređenog okolišta, zanimljivost ovog projekta su i zajedničke vrtne terase na najvišim etažama koje koriste svi stanari kao prostore za druženje i odmor. Posljednja realizacija je manja obiteljska kuća na brežuljkastoj periferiji zagrebačke Perjavice koju je arhitekt na kraju svog radnog vijeka projektirao i izgradio za sebe i svoju suprugu. Radi se o jednostavnoj kubičnoj modularnoj formi koja uvodi tradicijski element ganjka ali ga koristi u svojstvu pasivne niskoenergetske kuće. Smještena u privatnom voćnjaku i u izravnom kontaktu s njim, ona uspostavlja kvalitetan odnos zatvorenog, poluzatvorenog i otvorenog prostora. Autori koncepcije: Nikola Škarić, Vedran Duplančić, Sabina Sabljić Voditelj produkcije: Viktor Sarić
30.06. 18:00
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Nominacije za nagradu Drago Galić za najbolje stambeno oblikovanje u 2017. godini. U drugoj epizodi bavimo se stambenom arhitekturom, prikazujemo četiri projekta četiriju različitih pristupa. Tri su obiteljske kuće a jedan je sklop formiran od manjih višestambenih zgrada, dva su u južnoj Dalmaciji a dva u Zagrebu. U ladanjskom sklopu Konštari na Pelješcu reinterpretira se tradicionalna gradnja ne samo u volumetriji nego i u očuvanju nepravilnog međuodnosa između nekoliko međusobno raspršenih objekata koji tvore jasno određen građevinski sklop. Unatoč zadržavanju oblikovanja kakvo je tipično za gradnju na ovom području, sama materijalizacija (korištenje kamena i betona), detalji, odnosi otvorenih i zatvorenih prostora u potpunosti su suvremeni. Kuća za odmor na otoku Visu (Issa megaron) u pristupu je radikalno drugačija, tj. koncipirana je na način da se stapa s ambijentom, gdje ključnu ulogu igra zeleni krov po kojemu raste makija i drugo dalmatinsko bilje. Unatoč njezinoj "mimikriji" u tlocrtnom smislu (gledano iz zraka kuća se praktički ne vidi), željom za čim "mekšim" uklapanjem u zatečeni krajolik te energetskoj samodostatnosti, ona ni po čemu ne podilazi i "ne pati od koncepta". Višestambeni sklop Jordanovac nalazi se u sjevernom dijelu Zagreba na lagano kosom terenu a formiraju ga četri kubusa oko centralnog zajedničkog pristupnog međuprostora. Osim kvalitetnih stanova i hortikulturno uređenog okolišta, zanimljivost ovog projekta su i zajedničke vrtne terase na najvišim etažama koje koriste svi stanari kao prostore za druženje i odmor. Posljednja realizacija je manja obiteljska kuća na brežuljkastoj periferiji zagrebačke Perjavice koju je arhitekt na kraju svog radnog vijeka projektirao i izgradio za sebe i svoju suprugu. Radi se o jednostavnoj kubičnoj modularnoj formi koja uvodi tradicijski element ganjka ali ga koristi u svojstvu pasivne niskoenergetske kuće. Smještena u privatnom voćnjaku i u izravnom kontaktu s njim, ona uspostavlja kvalitetan odnos zatvorenog, poluzatvorenog i otvorenog prostora. Autori koncepcije: Nikola Škarić, Vedran Duplančić, Sabina Sabljić Voditelj produkcije: Viktor Sarić

Zakaj se registrirati?

Čovjek i prostor