(Razgovor sa stijenama) - Nanizanke

Naša ocena-
Vaša ocena-

Razgovor sa stijenama

, 2024., , 50 min.

dokumentarni

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

10.05. 13:00
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Malokome je poznato kako geološka građa Zemljine kore na području Hrvatske odražava podrijetlo iz dvaju kontinenata: europskog i afričkog. Staroj europskoj kori pripada samo manji dio Hrvatske. Početak našeg putovanja Medvednicom je granična zona Afričke, odnosno Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče. Upravo je ovdje ta tektonska granica i zona sudara tih dviju ploča. Istraživanje geološke građe Medvednice započinjemo uz njezin sjeverozapadni rub, na seizmogenom rasjedu koji je bio uzročnikom zadnjeg zagrebačkog potresa 22. ožujka 2020. godine. Nakon toga upoznajemo se sa stijenama ove planine koje se razlikuju po vrsti, sastavu, načinu i mjestu postanka. Riječju, ovdje zbilja neće biti dosadno i jednolično razgovarati sa stijenama. U mističnom krajoliku napuštenoga rudnika Gornja Bistra otkrivamo neobične kamene jastuke, pillow lave ili jastučaste lave. Ovi nalazi predstavljaju ostatak nekadašnjeg oceanskoga prostora koji se zvao Neotethys i tako geološki pratimo gdje se taj ocean nalazio u vrijeme mezozoika, u razdoblju trijasa prije 250 milijuna godina. Slijedeći tragove u stijenama utkanih u zidine Medvedgrada, istražujemo geološku baštinu Medvednice od razdoblja paleozoika sve do stijena starih tek nekih 16 milijuna godina, poput najpoznatijeg - litotamnijskog vapnenca od kojeg je sagrađena i Zagrebačka katedrala. Putujemo do razdoblja toploga miocena prije oko 12 milijuna godina, kada je Medvednica većinom bila okružena vodom i povremeno izranjala kao otok u moru Paratetis. Posjetit ćemo i špilju Veternicu nastalu djelovanjem vode tijekom milijuna godina. Put vode vodi nas malo zapadnije, u Park prirode Žumberak. Priča o trijaskim dolomitima koji ovdje prevladavaju smještena je u razdoblje prije 240 milijuna godina. U Samoborskom gorju, ući ćemo u rudnik Sv. Barbara, jedino mjesto u Hrvatskoj gdje možete vidjeti mineral siderit. Povratkom na Medvedgrad zaokružujemo ovo putovanje obogaćeni spoznajama koje sežu milijune godina u prošlost. Sudjeluju: prof. dr. sc. Bruno Tomljenović, prof. dr. sc. Dražen Balen, dr. sc. Jasenka Sremac, doc. dr. sc. Ivica Pavičić, prof. dr. sc. Vesnica Garešić, Maja Klisurić i Tajana Ban Ćurić, dipl. ing. geol. Autorica glazbe: Eva Kalogjera
11.05. 13:00
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Velebit, naša najduža planina, duga 145 kilometara, svojom ljepotom nikoga ne ostavlja ravnodušnim. No, njena je geološka priča također zapanjujuća, laicima ponekad zbunjujuća, a znanstvenicima, geolozima koji je proučavaju i danas otvara brojna nova pitanja i potrebu za novim istraživanjima. U ovoj priči istražujemo kako su se stijene, koje najvećim dijelom grade Velebit, nastale u plitkome moru na rubu ekvatorijalnoga pojasa prakontinenta Pangeje, našle gotovo pet tisuća kilometara sjevernoistočnije. Krećemo na veliko putovanje koje je trajalo 300 milijuna godina. Počinjemo na Zavižanu, pa preko sjevernih obronaka Velebita u planinskom naselju Krasno posjećujemo sjedište Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. U Centru za posjetitelje Krasno, u stručnom i atraktivnom postavu, najviše nas zanima geološka prošlost planine, animirani film zorno opisuje stvaranje Velebita od morskih plićaka do danas. To je odlična početna točka za obilazak. Krasno je od davnina poznato po hodočasničkim posjetima marijanskom svetištu. To nam je dobra početna točka da krenemo na hodočašće dalekom geološkom prošlošću. I odjednom smo u razdoblju karbona, u morima žive brojni oblici foraminifera, koralji, amoniti, trilobiti. Uz pomoć paleontologinja i mi nalazimo fosile tih organizama starih više od 300 milijuna godina. S ličke strane Velebita prebacujemo se u srednji dio Parka prirode Velebit, sada smo u razdoblju perma, prevladavaju goleme papratnjače, preslice, u moru žive brojni organizmi. Otkrivamo fosile morskih organizama koji su obitavali u plitkom moru, uz rub afričkoga kontinenta prije 250 milijuna godina. Putujući geološkim razdobljima, na polovici između ličke i morske strane Velebita, stižemo na granicu trijasa i jure. Stijene su bogate mikrofosilima, ali i fosilima vidljivih i golim okom. Prateći geološku prošlost, vraćamo se i u povijest istraživanja Velebita, u šezdesete godine prošloga stoljeća, kada svoja istraživanja započinje zaslužni znanstvenik Hrvatskog geološkog instituta dr. sc. Ivo Velić. U razgovoru s njim i njegovom suprugom, prof. emeritom Josipom Velić, saznajemo mnogo o prošlosti istraživanja planine kao i o tome kako je upravo Ivo Velić nadjenuo međunarodno prihvaćeno ime znamenitim Velebitskim brečama. Ove vapnenačke breče, čiji se postanak pretpostavlja prije oko 34 milijuna godina, mnogi smatraju najzanimljivijom i najzagonetnijom jedinicom na Velebitu. Na geološkom hodočašću svjedočimo snažnoj tektonici koja je razlamala vapnence i izdizala stijene iz mora. Ovo je putovanje iznimno jer u sebi sabire ljepotu prirode koja nas cijelo vrijeme okružuje, a istovremeno pruža potpuno novi uvid u planinu. Nama, laicima, znanstvenici su odškrinuli vrata prema nevjerojatnim znanstvenim spoznajama i omogućili da i mi, u manje od sat vremena, pratimo grandiozno putovanje dugo 300 milijuna godina. Sudjeluju: prof. dr. sc. Bruno Tomljenović, dr. sc. Ivo Velić, prof. emerita Josipa Velić, doc. dr. sc. Karmen Fio Firi, doc. dr. sc. Maja Martinuš, Branimir Šajatović. Autorica glazbe: Eva Kalogjera
17.05. 13:00
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Ovaj znanstvenopopularni film vodi nas kroz bogatu geološku prošlost Istre. Doznajemo kako su brojni geološki procesi, stijene, minerali, tla, pejzaži i druga geološka obilježja bitno utjecala i još utječu na život ovoga kraja od gospodarstva pa do bogate kulturne baštine. Priča započinje na vrhu Vojak, u Parku prirode Učka u Bijeloj Istri. Ime su joj dali čvrsti i tvrdi vapnenci izgrađeni od ostataka kršja različitih organizama koji su živjeli u plitkim suptropskim i tropskim morima. Nakon toga krećemo prema zapadu, u drugu reljefnu cjelinu Istre, na područje Sive Istre. Naziv duguje naslagama sedimentnih sivih stijena, taloženima u razdoblju eocena. Na području Sive Istre znameniti su magični krajolici istarskih gradića na vrhovima brežuljaka poput Motovuna, Buzeta ili Boljuna. Svoj položaj zahvaljuju impozantnim megaslojevima pješčenjaka na kojima su izgrađeni. Tako je geološka građa izravno utjecala na društveni razvoj ovoga kraja. Treća boja Istarskog poluotoka je crvena zbog osobitog tla, crvenice, koje najviše na svijetu ima u Hrvatskoj, a upravo su u Istri najdeblji slojevi. Tim geologa predstavlja nam najnovije svjetsko otkriće o tome kako je zapravo crvenica nastala. Posjetit ćemo rudokop u blizini Rovinja u kraju u kojem se stoljećima vadio slavni kirmenjak, od kojeg je sagrađena Venecija i mnogi drugi gradovi i spomenici. U podzemnom kamenolomu upoznat ćemo Istarski žuti, najpoznatiji arhitektonsko-građevni kamen iz Istre. Njime je u 15. stoljeću Juraj Dalmatinac gradio po Italiji. Nezaobilazna će postaja biti i istočni dio poluotoka, područje Labinštine, poznato po kopanju ugljena. Uz obilje rudnoga bogatstava, otkrit ćemo zbog čega boksit s ponosom zovemo hrvatskim nacionalnim mineralom. Prateći geološke tragove na Istarskom poluotoku proći ćemo četirima razdobljima izdizanja Jadranske karbonatne platforme, razdobljima njezinih kopnenih faza kada su ti različiti sedimenti i tla nastajali. I pred kraj, mimohod dinosaura. Imat ćete prigodu upoznati dinosaure, biljojede i mesojede, koji su gacali muljevitim tlom pod vrućim suncem razdoblja krede. Posjetit ćemo i plodno tlo crvenice u okolici Umaga i doznati zašto je ono prvo tlo zaštićeno kao spomenik kulture. Za kraj možemo nazdraviti neraskidivoj povezanosti tla s kulturnom baštinom i tradicijom ovoga kraja čašom autohtonog istarskoga terana ili, tko je za bijelo, uživati u bogatoj aromi malvazije. Sudjeluju: akademik Goran Durn, dr. sc. Ivor Perković, Sergej Zvocak, dipl. ing. geol., prof. dr. sc. Aleksandar Mezga, prof. dr. sc. Bruno Saftić, Milan Mihovilović, dipl. ing. geol., Moreno Coronica.
18.05. 13:00
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
U ovoj priči o otocima koji rastu, koji su ujedno i najmlađi i najstariji otoci na Jadranu upoznat ćemo jedinstvene geološke i geomorfološke pojave Viškoga arhipelaga. Ujedno ćemo proći kroz najveću koncentraciju spomenika prirode i zaštićenih krajolika ove - posljednje rajske oaze Mediterana, kako je Viški arhipelag proglasila Svjetska organizacija za zaštitu prirode. Započet ćemo putovanje sa znamenitim putopiscem, znanstvenikom i geologom Albertom Fortisom, koji je prije 250 godina plovio ovim krajem i zaključio da se nalazi usred vulkanskoga trokuta. No, premda se otočić Jabuka poput crne piramide od vulkanskoga dijabaza uzdiže nad morem, Fortis se ipak prevario. Uz stručnu pomoć našega vodiča doznat ćemo kako su se te vulkanske stijene Jabuke, Brusnika i Palagruže tu našle. Upoznat ćemo se s glavnim obilježjem Viškoga arhipelaga - solnim dijapirima. Saznati što sve može napraviti obična kuhinjska sol pokopana prije 220 milijuna godina zajedno s magmatskim i vulkanskim stijenama duboko u Zemljinoj kori. Prošetat ćemo se uređenim geostazama, ploviti poput Tina Ujevića oko otoka Sveca, posjetiti Brusnik i skupljati nove spoznaje na komiškim plažama Gusarica i Kemenice s pogledom na grandiozni prirodni amfiteatar Komiškoga zaljeva. Potražit ćemo tragove dinosaura koji su gacali ovim plimnim ravnicama prije 100 milijuna godina. Uz geologiju, pratit će nas i bogato kulturno nasljeđe ovoga udaljenoga otočja. Tako ćemo doznati kako su povezane pješčane dine iz mlađeg kamenog doba s ponajboljim hrvatskim vinom Plavcem malim. Pridružite nam se na putovanju brodom, pješice, kroz špilje modre i zelene, na šljunčane uvale i najviše vrhove. Sudjeluju: dr. sc. Tvrtko Korbar, znanstveni savjetnik, Hrvatski geološki institut; Filip Prelec, geolog u Geoparku Viški arhipelag; Lana Schmidt, izvršna direktorica Geoparka Viški arhipelag.

Zakaj se registrirati?

Razgovor sa stijenama