(Planet Earth III) - Nanizanke

Naša ocena9/10
Vaša ocena-

Planet Earth III

, 2023., , 58 min.

dokumentarni

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

04.08. 20:15
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Serija Planet Zemlja III, kojom se dovršava trilogija Planet Zemlja, istražuje najveća staništa na našem planetu i izvanredne životinje koje u njima žive. Ispunjena pitanjima i odgovorima, serija odaje počast nama nezamislivim krajevima i životinjama. Iz dubina oceana do najdaljih džungli, otkrijte posljednje velike divljine na svijetu i nevjerojatne strategije kojima životinje nastoje preživjeti. Svaka se epizoda fokusira na zasebno i posebno stanište, među kojima su travnjaci, pustinje, šume, slatkovodna staništa i obale. Ovo suvremeno poglavlje Planeta Zemlje otkriva i nove muke s kojima se divlje životinje suočavaju u našem suvremenom i prenapučenom svijetu. Nagrade: Critics Choice Real TV Awards 2024.: najbolja emisija o životinjama/prirodi; BANFF Rockie Awards 2024.: nagrada za okoliš i divlje životinje ---------- Sir David Attenborough istražuje granice između svjetova i opasnosti koje prijete životinjama dok se bore za opstanak usred stalnih promjena. Na južnoafričkom poluotoku Robbergu tisuće kapskih tuljana nagurane su na mali greben. Jednogodišnji mladunci skaču u vodu, gdje ta nezgrapna stvorenja postaju okretna i graciozna. Posljednjih godina ta je obala privukla još neviđeni broj velikih bijelih psina pa se kolonija tuljana morala udružiti kako bi otjerala tog najzloglasnijeg grabežljivca na svijetu. Arktička obala poprište je najveće sezonske preobrazbe na svijetu, a topljenje milijardi tona leda donosi ovim obalnim vodama kratkotrajne prilike. Brojne životinje pristižu, a možda najčudnija među njima jest morski anđeo. To čarobno stvorenje ima vražju stranu - to je proždrljivi grabežljivac čija bi se zasjeda mogla uklopiti u ZF-ovski horor. Na zloglasnoj Obali kostura u Namibiji, gdje se najstarija pustinja svijeta susreće s hladnim Atlantikom, nailazimo na neke neočekivane stanovnike. Gladni lavovi otkrili su tu obalu prvi put u 40 godina i okušavaju sreću s golemom kolonijom morskih ptica. U našem nestalnome svijetu obale su prva crta bojišnice. Sve teže predvidljive oluje i porast razine mora neposredna su prijetnja onima koji žive uz obalu, uključujući gotovo 40% ljudskog stanovništva svijeta. Na otočiću Raineu deseci tisuća ženki zelenih kornjača izlaze na obalu polagati jaja, no mnoge ostaju nasukane zbog oseke. Otoku su dani odbrojeni. To najveće gnjezdište zelenih kornjača na svijetu nestat će pod vodom.
05.08. 21:10
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Velik dio svijeta ostaje gotovo neistražen jer je uglavnom pod vodom. Ocean prekriva dvije trećine planeta i zavičaj je 80 posto cjelokupnog životinjskog svijeta. No malo znamo o njemu. Epizoda nas vodi kroz golemi raznoliki ocean otkrivajući izvanredne navike i prilagodbe potrebne za opstanak u tom staništu. Plitka mora tropskih krajeva možda izgledaju kao raj, no ona su bojno polje na kojem se moraju čuvati čak i grabežljivci poput ubojite ribe lava. Ništa nije onakvim kakvim se čini. Bradavičasta riba klaun, najosebujniji lovac na grebenu, na glavi nosi štap za pecanje, opremljen mamcem nalik na račića, koji može biti kobno privlačan. Daleko od tropskih krajeva, u hladnim vodama Sjeverne Amerike, sunce hrani šume divovskih algi. Ondje je opasno za mlade rogate psine. Kroz alge patroliraju veliki brancin i veći morski psi, ali prava je opasnost zakopana ispod. Život u oceanskim prostranstvima počiva na ovim otocima morske trave, no danas ih zamjenjuje nešto sasvim drukčije, a to je plastika. Svake godine u oceanu završi 12 milijuna tona. Za mnoge je smrtonosna, ali neke životinje uče se služiti prednostima plastičnih splavi. Najmanje poznati dijelovi oceana njihove su velike dubine. Za odlazak onamo potrebna su posebna plovila koja mogu izdržati tlak. Kad ostavite površinu za sobom, sunčeva svjetlost slabi i ulazite u strani svijet, gdje se susrećete s golemim sifonoforama, dužima od plavetnoga kita te pelikanskom jeguljom s golemim čeljustima kojima može progutati plijen veći od vlastita tijela. U današnjem oceanu životinje se moraju natjecati s nama. Južnoamerički morski lavovi koji žive uz obalu Čilea usvojili su pametnu tehniku pljačkanja ribarskih mreža - što sada čini na tisuće njih, ali uz velik rizik. Životinje su evoluirale na izvanredne načine kako bi udovoljile zahtjevima života u oceanu. No mogu li se sad prilagoditi novom zadatku: životu uz nas?
06.08. 14:25
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Velik dio svijeta ostaje gotovo neistražen jer je uglavnom pod vodom. Ocean prekriva dvije trećine planeta i zavičaj je 80 posto cjelokupnog životinjskog svijeta. No malo znamo o njemu. Epizoda nas vodi kroz golemi raznoliki ocean otkrivajući izvanredne navike i prilagodbe potrebne za opstanak u tom staništu. Plitka mora tropskih krajeva možda izgledaju kao raj, no ona su bojno polje na kojem se moraju čuvati čak i grabežljivci poput ubojite ribe lava. Ništa nije onakvim kakvim se čini. Bradavičasta riba klaun, najosebujniji lovac na grebenu, na glavi nosi štap za pecanje, opremljen mamcem nalik na račića, koji može biti kobno privlačan. Daleko od tropskih krajeva, u hladnim vodama Sjeverne Amerike, sunce hrani šume divovskih algi. Ondje je opasno za mlade rogate psine. Kroz alge patroliraju veliki brancin i veći morski psi, ali prava je opasnost zakopana ispod. Život u oceanskim prostranstvima počiva na ovim otocima morske trave, no danas ih zamjenjuje nešto sasvim drukčije, a to je plastika. Svake godine u oceanu završi 12 milijuna tona. Za mnoge je smrtonosna, ali neke životinje uče se služiti prednostima plastičnih splavi. Najmanje poznati dijelovi oceana njihove su velike dubine. Za odlazak onamo potrebna su posebna plovila koja mogu izdržati tlak. Kad ostavite površinu za sobom, sunčeva svjetlost slabi i ulazite u strani svijet, gdje se susrećete s golemim sifonoforama, dužima od plavetnoga kita te pelikanskom jeguljom s golemim čeljustima kojima može progutati plijen veći od vlastita tijela. U današnjem oceanu životinje se moraju natjecati s nama. Južnoamerički morski lavovi koji žive uz obalu Čilea usvojili su pametnu tehniku pljačkanja ribarskih mreža - što sada čini na tisuće njih, ali uz velik rizik. Životinje su evoluirale na izvanredne načine kako bi udovoljile zahtjevima života u oceanu. No mogu li se sad prilagoditi novom zadatku: životu uz nas?
06.08. 20:15
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
U užarenoj pustinji Namib par nojeva podiže obitelj pri žestokoj vrućini, štiteći je od grabežljivaca - ali vrijeme otkucava i ptići počinju izlaziti iz jaja. Kad se izlegu, mladunci ne mogu dugo preživjeti na tako visokoj temperaturi, ali ne izlegu se svi odjednom. Da bi cijelo leglo preživjelo, roditelji moraju precizno sve vremenski uskladiti, ali prisiljeni su ostaviti jedno neizleglo jaje. U pustinji život teče u svijetu gotovo bez kapi vode. Čopor pustinjskih pavijana zato je u vječnoj potrazi za njom. Mlada majka niskog položaja u društvenom poretku mora se boriti za svoje pravo na piće - o tome ovisi život njezina mladunca. Bez vode mlijeko će joj presušiti. Dok se zbog klimatskih promjena pustinje diljem svijeta šire, pješčane oluje visoke i do jedne milje kreću se brzinom do 70 km/h i začas mogu progutati cijele gradove. Gdje redovito pada, kiša može preobraziti pustinju u jedan od najproduktivnijih krajolika na Zemlji - travnjak. Pašnjaci podupiru najveću koncentraciju krupnih životinja na planetu. To bogatstvo života privlači grabežljivce. Leopardi su najprilagodljivije velike mačke, a nekoliko posebnih jedinki naučilo je loviti tako što se skrivaju se u krošnjama drveća i skaču s njih. Travnjaci su jedno od najraširenijih staništa na zemlji, a na smrznutom sjeveru krda antilope sajge nestvarnoga izgleda bore se za pravo na parenje. Svake godine sedamdeset posto mužjaka pogine u borbama koje se vode još od ledenog doba. Bliže ekvatoru nalazi se travnjački raj - Cerrado u Brazilu. To je najbogatiji travnjak na svijetu no prijeti mu opasnost da zauvijek nestane. Taj se travnjak uništava više nego dvaput brže od amazonske prašume kako bi se dobila zemlja za uzgoj. Sveden je na 50 posto nekadašnje veličine, a neki predviđaju da bi u sljedećih 30 godina mogao potpuno nestati. Ali ima nade. U središnjoj Africi, jedno od najspektakularnijih okupljanja divljih životinja na svijetu svjedoči o tome što se može dogoditi kad pomognemo u zaštiti dragocjenih ekosustava i dopustimo prirodi da obnovi svoju ravnotežu.
07.08. 14:25
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
U užarenoj pustinji Namib par nojeva podiže obitelj pri žestokoj vrućini, štiteći je od grabežljivaca - ali vrijeme otkucava i ptići počinju izlaziti iz jaja. Kad se izlegu, mladunci ne mogu dugo preživjeti na tako visokoj temperaturi, ali ne izlegu se svi odjednom. Da bi cijelo leglo preživjelo, roditelji moraju precizno sve vremenski uskladiti, ali prisiljeni su ostaviti jedno neizleglo jaje. U pustinji život teče u svijetu gotovo bez kapi vode. Čopor pustinjskih pavijana zato je u vječnoj potrazi za njom. Mlada majka niskog položaja u društvenom poretku mora se boriti za svoje pravo na piće - o tome ovisi život njezina mladunca. Bez vode mlijeko će joj presušiti. Dok se zbog klimatskih promjena pustinje diljem svijeta šire, pješčane oluje visoke i do jedne milje kreću se brzinom do 70 km/h i začas mogu progutati cijele gradove. Gdje redovito pada, kiša može preobraziti pustinju u jedan od najproduktivnijih krajolika na Zemlji - travnjak. Pašnjaci podupiru najveću koncentraciju krupnih životinja na planetu. To bogatstvo života privlači grabežljivce. Leopardi su najprilagodljivije velike mačke, a nekoliko posebnih jedinki naučilo je loviti tako što se skrivaju se u krošnjama drveća i skaču s njih. Travnjaci su jedno od najraširenijih staništa na zemlji, a na smrznutom sjeveru krda antilope sajge nestvarnoga izgleda bore se za pravo na parenje. Svake godine sedamdeset posto mužjaka pogine u borbama koje se vode još od ledenog doba. Bliže ekvatoru nalazi se travnjački raj - Cerrado u Brazilu. To je najbogatiji travnjak na svijetu no prijeti mu opasnost da zauvijek nestane. Taj se travnjak uništava više nego dvaput brže od amazonske prašume kako bi se dobila zemlja za uzgoj. Sveden je na 50 posto nekadašnje veličine, a neki predviđaju da bi u sljedećih 30 godina mogao potpuno nestati. Ali ima nade. U središnjoj Africi, jedno od najspektakularnijih okupljanja divljih životinja na svijetu svjedoči o tome što se može dogoditi kad pomognemo u zaštiti dragocjenih ekosustava i dopustimo prirodi da obnovi svoju ravnotežu.

Zakaj se registrirati?

Planet Earth III