(Planet Earth III) - Nanizanke

Naša ocena9/10
Vaša ocena-

Planet Earth III

, 2023., , 58 min.

dokumentarni

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

13.07. 20:12
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
U užarenoj pustinji Namib par nojeva podiže obitelj pri žestokoj vrućini, štiteći je od grabežljivaca - ali vrijeme otkucava i ptići počinju izlaziti iz jaja. Kad se izlegu, mladunci ne mogu dugo preživjeti na tako visokoj temperaturi, ali ne izlegu se svi odjednom. Da bi cijelo leglo preživjelo, roditelji moraju precizno sve vremenski uskladiti, ali prisiljeni su ostaviti jedno neizleglo jaje. U pustinji život teče u svijetu gotovo bez kapi vode. Čopor pustinjskih pavijana zato je u vječnoj potrazi za njom. Mlada majka niskog položaja u društvenom poretku mora se boriti za svoje pravo na piće - o tome ovisi život njezina mladunca. Bez vode mlijeko će joj presušiti. Dok se zbog klimatskih promjena pustinje diljem svijeta šire, pješčane oluje visoke i do jedne milje kreću se brzinom do 70 km/h i začas mogu progutati cijele gradove. Gdje redovito pada, kiša može preobraziti pustinju u jedan od najproduktivnijih krajolika na Zemlji - travnjak. Pašnjaci podupiru najveću koncentraciju krupnih životinja na planetu. To bogatstvo života privlači grabežljivce. Leopardi su najprilagodljivije velike mačke, a nekoliko posebnih jedinki naučilo je loviti tako što se skrivaju se u krošnjama drveća i skaču s njih. Travnjaci su jedno od najraširenijih staništa na zemlji, a na smrznutom sjeveru krda antilope sajge nestvarnoga izgleda bore se za pravo na parenje. Svake godine sedamdeset posto mužjaka pogine u borbama koje se vode još od ledenog doba. Bliže ekvatoru nalazi se travnjački raj - Cerrado u Brazilu. To je najbogatiji travnjak na svijetu no prijeti mu opasnost da zauvijek nestane. Taj se travnjak uništava više nego dvaput brže od amazonske prašume kako bi se dobila zemlja za uzgoj. Sveden je na 50 posto nekadašnje veličine, a neki predviđaju da bi u sljedećih 30 godina mogao potpuno nestati. Ali ima nade. U središnjoj Africi, jedno od najspektakularnijih okupljanja divljih životinja na svijetu svjedoči o tome što se može dogoditi kad pomognemo u zaštiti dragocjenih ekosustava i dopustimo prirodi da obnovi svoju ravnotežu.
14.07. 14:35
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
U užarenoj pustinji Namib par nojeva podiže obitelj pri žestokoj vrućini, štiteći je od grabežljivaca - ali vrijeme otkucava i ptići počinju izlaziti iz jaja. Kad se izlegu, mladunci ne mogu dugo preživjeti na tako visokoj temperaturi, ali ne izlegu se svi odjednom. Da bi cijelo leglo preživjelo, roditelji moraju precizno sve vremenski uskladiti, ali prisiljeni su ostaviti jedno neizleglo jaje. U pustinji život teče u svijetu gotovo bez kapi vode. Čopor pustinjskih pavijana zato je u vječnoj potrazi za njom. Mlada majka niskog položaja u društvenom poretku mora se boriti za svoje pravo na piće - o tome ovisi život njezina mladunca. Bez vode mlijeko će joj presušiti. Dok se zbog klimatskih promjena pustinje diljem svijeta šire, pješčane oluje visoke i do jedne milje kreću se brzinom do 70 km/h i začas mogu progutati cijele gradove. Gdje redovito pada, kiša može preobraziti pustinju u jedan od najproduktivnijih krajolika na Zemlji - travnjak. Pašnjaci podupiru najveću koncentraciju krupnih životinja na planetu. To bogatstvo života privlači grabežljivce. Leopardi su najprilagodljivije velike mačke, a nekoliko posebnih jedinki naučilo je loviti tako što se skrivaju se u krošnjama drveća i skaču s njih. Travnjaci su jedno od najraširenijih staništa na zemlji, a na smrznutom sjeveru krda antilope sajge nestvarnoga izgleda bore se za pravo na parenje. Svake godine sedamdeset posto mužjaka pogine u borbama koje se vode još od ledenog doba. Bliže ekvatoru nalazi se travnjački raj - Cerrado u Brazilu. To je najbogatiji travnjak na svijetu no prijeti mu opasnost da zauvijek nestane. Taj se travnjak uništava više nego dvaput brže od amazonske prašume kako bi se dobila zemlja za uzgoj. Sveden je na 50 posto nekadašnje veličine, a neki predviđaju da bi u sljedećih 30 godina mogao potpuno nestati. Ali ima nade. U središnjoj Africi, jedno od najspektakularnijih okupljanja divljih životinja na svijetu svjedoči o tome što se može dogoditi kad pomognemo u zaštiti dragocjenih ekosustava i dopustimo prirodi da obnovi svoju ravnotežu.
14.07. 20:15
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Slatka voda je krv planeta Zemlje i poprište nevjerojatnih životinjskih drama. U srcu kostarikanske prašume, iznad vrlo posebnog jezera odvija se malo poznat spektakl. Do deset tisuća kliznih gatalinki - najveće poznato okupljalište te vrste na svijetu - silazi sa stabla radi najvažnijeg događaja u godini - razmnožavanja. Trajat će samo jedan dan, a kako mužjaci brojčano nadmašuju ženke u odnosu devet prema jedan, konkurencija je žestoka. Za to vrijeme, dok u Šri Lanki sušna sezona doseže vrhunac, posljednje preostalo pojilište kilometrima uokolo postaje magnet za drugu životinju - močvarnog krokodila. Divovi dugi i do pet metara vrebaju ispod površine i strpljivo čekaju da žedni jeleni aksis priđu pojilu na gutljaj vode. Hvatanje plijena nije lak zadatak jer zahtijeva od njih nešto posebno. Nigdje drugdje nije zabilježeno kako su ti lukavi krokodili naučili iskoristiti potrebu svojega plijena za svježom vodom vrebanjem iz zamke. Jedan od najvećih problema života u slatkovodnom svijetu dinamična je priroda vode. Može se pojaviti, nestati ili se začas promijeniti. Opstanak u tim dinamičnim okruženjima ovisi o prilagodbi. U delti rijeke Okavango dolazak velike godišnje poplave velik je događaj za čopor od pet afričkih divljih pasa. Na suhom su među najuspješnijim lovcima na kontinentu, ali lovišta im se pretvaraju u močvaru pa moraju pronaći nov način da ovladaju tim vodenim svijetom. Slatka voda presudna je za život, ali je ograničen resurs. Od sve vode na svijetu samo 2,5 posto je slatko, a većina je zarobljena kao led ili skrivena duboko ispod zemlje. Dostupno je manje od jedan posto slatke vode. Ljudima slatka voda treba za piće, poljoprivredu, navodnjavanje, industriju i energiju. Kroz povijest osmislili smo izvanredne načine da nam uvijek bude dostupna za svaku potrebu, što pothranjuje opasan privid da je ima beskrajno mnogo. Ipak, danas dvije trećine velikih rijeka svijeta više ne dopire do mora, a u posljednjih 50 godina slatkovodne vrste doživjele su 83-postotni pad u svijetu - nagliji nego kod vrsta u bilo kojem drugom staništu.
15.07. 14:33
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Slatka voda je krv planeta Zemlje i poprište nevjerojatnih životinjskih drama. U srcu kostarikanske prašume, iznad vrlo posebnog jezera odvija se malo poznat spektakl. Do deset tisuća kliznih gatalinki - najveće poznato okupljalište te vrste na svijetu - silazi sa stabla radi najvažnijeg događaja u godini - razmnožavanja. Trajat će samo jedan dan, a kako mužjaci brojčano nadmašuju ženke u odnosu devet prema jedan, konkurencija je žestoka. Za to vrijeme, dok u Šri Lanki sušna sezona doseže vrhunac, posljednje preostalo pojilište kilometrima uokolo postaje magnet za drugu životinju - močvarnog krokodila. Divovi dugi i do pet metara vrebaju ispod površine i strpljivo čekaju da žedni jeleni aksis priđu pojilu na gutljaj vode. Hvatanje plijena nije lak zadatak jer zahtijeva od njih nešto posebno. Nigdje drugdje nije zabilježeno kako su ti lukavi krokodili naučili iskoristiti potrebu svojega plijena za svježom vodom vrebanjem iz zamke. Jedan od najvećih problema života u slatkovodnom svijetu dinamična je priroda vode. Može se pojaviti, nestati ili se začas promijeniti. Opstanak u tim dinamičnim okruženjima ovisi o prilagodbi. U delti rijeke Okavango dolazak velike godišnje poplave velik je događaj za čopor od pet afričkih divljih pasa. Na suhom su među najuspješnijim lovcima na kontinentu, ali lovišta im se pretvaraju u močvaru pa moraju pronaći nov način da ovladaju tim vodenim svijetom. Slatka voda presudna je za život, ali je ograničen resurs. Od sve vode na svijetu samo 2,5 posto je slatko, a većina je zarobljena kao led ili skrivena duboko ispod zemlje. Dostupno je manje od jedan posto slatke vode. Ljudima slatka voda treba za piće, poljoprivredu, navodnjavanje, industriju i energiju. Kroz povijest osmislili smo izvanredne načine da nam uvijek bude dostupna za svaku potrebu, što pothranjuje opasan privid da je ima beskrajno mnogo. Ipak, danas dvije trećine velikih rijeka svijeta više ne dopire do mora, a u posljednjih 50 godina slatkovodne vrste doživjele su 83-postotni pad u svijetu - nagliji nego kod vrsta u bilo kojem drugom staništu.
15.07. 20:15
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Sir David Attenborough putuje u skriveni svijet šuma, gdje se životi prepleću na najneočekivanije načine. Od umjerenih šuma Kanade, gdje rijetko viđeni bijeli medvjedi love lososa, do šuma tikovine u Indiji, gdje zviždukavi divlji psi zajedno nastoje oboriti plijen triput veći od njih, šume planeta Zemlje pune su nevidljivih veza. Da bi se istaknuli u maglovitim planinskim šumama Kine, mužjaci tragopana osmislili su komičnu plesnu točku, dok u gustoj tropskoj prašumi rogati cvrčci sklapaju neočekivane saveze kako bi otjerali kukce ubojice, a istočnjački bjelokljuni kljunorošci idu u nevjerojatne krajnosti da zaštite svoj pomladak. Iako tek počinjemo shvaćati koliko je život u šumi međusobno duboko povezan, znamo da su te veze ugrožene krčenjem šuma. Svako stablo zamršen je ekosustav za sebe, no ljudi ih svake godine posijeku 15 milijardi. U Amazoniji ih zamjenjuju plantažama jedne vrste drveća - eukaliptusa - koje bogate i složene svjetove pretvaraju u jedva nešto više od zelenih pustinja. U malim dijelovima preostale šume životinje poput čimpanza, naših najbližih rođaka, prisiljene su spajati kraj s krajem u skladu s ljudskim svijetom.

Zakaj se registrirati?

Planet Earth III