(Svjetla pozornice) - Nanizanke

Naša ocena-
Vaša ocena-

Svjetla pozornice

, 2025., , 55 min.

dokumentarni

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

23.12. 21:15
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
U petom nastavku i dalje smo u osamdesetima. U uvodnom razgovoru voditelj i Igor Duda analizira političke, ekonomske i socijalne prilike u drugoj polovici osamdesetih godina. Posebna pozornost posvećena je zanimljivoj suprotnosti u kojoj se popularna kultura mladih održava i komunicira na jugoslavenskoj razini, dok politika ide u potpuno drugom smjeru. Ekonomski pokazatelji za drugu polovicu osamdesetih, poput visoke inflacije, negativni su i pokazuju da eksperiment "I poslije Tita Tito" nije uspio. Krajem sedamdesetih i u osamdesetima događa se procvat omladinskih medija pod okriljem omladinskih i studentskih političkih organizacija, o čemu voditelj u studiju razgovara s povjesničarom Markom Zubakom. Revoluciju u tiskane medije uvodi omladinski tjednik Polet o kojem govore novinari i urednici Željko Krušelj i Ninoslav Pavić te novinarka Jasmina Kuzmanović. Drugi medij za mlade i ne samo njih koji je obilježio osamdesete bio je Omladinski radio. O njegovom nastanku govore utemeljitelji Dobrivoje Keber i Veljko Jančić. Početak desetljeća u glazbi obilježila je pojava novog vala. Njegovi najznačajniji predstavnici bili su bendovi koji su se okupili još krajem 70-ih, a bila je riječ o raznorodnim grupama koje su nastale u Hrvatskoj početkom osamdesetih godina. Sugovornici u tom dijelu su Srđan Gojković Gile, Srđan Sacher, Pero Lovšin, Srđan Šaper, Zoran Predin, Siniša Škarica, Snježana Banović i Husein Hasanefendić. S njima kao nositeljima različitih novovalnih ideja pokušava se doći do ne-sentimentalne, ne-nostalgične, ukratko, realne slike o glazbi i pokretu novog vala. U posebnom poglavlju bit će kroz razgovor s Janijem Novakom obrađen rad grupe Laibach koja se jedina usudila otvoreno propitivati autoritarnost jugoslavenskog sustava. Od tiskanih medija osamdesete je obilježio tjednik Danas koji Vjesnik pokreće 1982. i koji je, uz VUS, vjerojatno bio najvažniji tjednik u razdoblju komunizma u Hrvatskoj, a svakoga je tjedna izlazio u nakladi od 120.000 pa i više primjeraka. U osamdesetima je Televizija Zagreb nastavila igrati važnu ulogu u kreiranju i promoviranju popularne kulture. Godine 1980. počinje se prikazivati kviz Kviskoteka. Autor kviza bio je Lazo Goluža, a prvog voditelja Ivana Hetricha naslijedio je Oliver Mlakar. O Kviskoteci govore Maja Jurković i Igor Grković. Uz Kviskoteku, Oliver Mlakar bio je domaćin i vrlo popularne kulinarske emisije Male tajne velikih majstora kuhinje koja je kuhara Stevu Karapandžu promovirala u jugoslavensku zvijezdu. Kako je jedan kuhar prvi put u Jugoslaviji postao zvijezdom prikazano je u dokumentarnim dijelu epizode koji se sastoji od arhivskih snimki i razgovora voditeljice sa Stevom Karapandžom snimljenog u Lovranu gdje popularni kuhar uživa u mirovini. Televizijske osamdesete bile su i desetljeće TV-serija. Odrasle je privuklo Velo misto, dok su djeca i mladi bili očarani kultnim Smogovcima. Uz arhivske snimke, voditeljica će razgovarati s autorom Smogovaca Hrvojem Hitrecom. U završnom dijelu epizode voditelj s Igorom Dudom daje zaključni pogled na osamdesete te o onome što gledatelje čeka u sljedećoj epizodi koja obrađuje prekretničke devedesete godine koje su i Hrvatskoj i popularnoj kulturi donijele velike izazove.
30.12. 20:15
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Godine 1991. počinje rat. U potpunosti se mijenja fokus i politike i ekonomije i popularne kulture. Nametnute su nove teme, a raspad Jugoslavije drastično je smanjio tržište koje je prije u velikim količinama konzumiralo djela hrvatskih autora i izvođača. O toj promjeni matrice i onome što je ona donijela voditelj će u studiju razgovarati s Igorom Dudom. Hrvatski Band Aid, koji je zajedno s Rajkom Dujmićem okupio Zrinko Tutić, ključna je točka nakon koje se gotovo sve mijenja na hrvatskoj glazbenoj, mainstream sceni. O toj najkvalitetnijoj domoljubnoj pjesmi kroz dokumentarno-arhivski pristup govorit će inicijator projekta i autor Moje domovine Zrinko Tutić te glazbeni kritičar Zlatko Gall. Popularna glazba u 90-ima obilježena je snažnim razvojem domoljubne glazbe koja u kvaliteti i pristupu varira, ali fenomenom dance glazbe o čijem nastanku u specifičnim političkim uvjetima govori glazbeni menadžer Zoran Škugor. U toj skupini izvođača posebno se kvalitetnim dosezima izdvaja grupa Electro Team - ET čiji članovi BoyTronic i Vanna iznjedruju legendarni hit 90-ih Tek je 12 sati! Hrvatska televizija u 90-ima preuzima glavnu ulogu u kreiranju mainstream scene popularne kulture. O tom segmentu i TV hitovima toga razdoblja poput Sedme noći govore tadašnja urednica Zabavnog programa Ksenija Urličić i glazbeni kritičar Zlatko Gall. HRT veliku pozornost u ratnim uvjetima posvećuje programu za djecu i mlade - veliku popularnost postiže Malavizija koja je voditelje Vitomiru Lončar, Darka Janeša i Ivicu Zadru, koji govori o Malaviziji, pretvorila u velike zvijezde, dok u programu za mlade dominira emisija Hit depo o kojoj će govoriti jedna od voditeljica Daniela Trbović. Godine 1994. održana je prva dodjela Porina, hrvatske diskografske nagrade koju dodjeljuje struka, a ujedinjuje sve glazbene žanrove. Prvu nagradu za hit godine osvojio je Oliver Dragojević za pjesmu Cesarica, a autor pjesme je ujedno i dobitnik najviše Porina, Zlatan Stipišić Gibonni, koji će u razgovoru sa suvoditeljicom pokušati definirati tadašnji trenutak glazbene scene u Hrvatskoj te objasniti važnost pjesme Cesarica za hrvatsku glazbenu scenu. Vjerojatno zbog osamostaljivanja Hrvatske i jačanja nacionalne svijesti, u devedesetima veliku popularnost i televizijsku gledanost postižu izbori za Miss Hrvatske,a još veću podršku, opet sukladno nacionalnom buđenju, uživali su sportaši: najprije košarkaši koji su 1992. u Barceloni u finalu igrali protiv najjačeg ikad američkog Dream Teama, o čemu govori gost u studiju Franjo Arapović. A zatim nogometaši koji su na svjetskom prvenstvu 1998. godine u Francuskoj osvojili brončanu medalju. Uz mainstream popularnu kulturu, u devedesetima se paralelno događa i alternativna popularna kultura, najprije u alternativnoj glazbi u kojoj grupe od Vinkovaca i Rijeke do Zagreba i Splita ostvaruju nevjerojatne kreativne vrhunce. Riječ je o grupama poput Laufera, Majki i TBF-a, koji se zajedno s ostalim grupama u to doba često pojavljuju na festivalu Fiju Briju. Taj festival iniciran je u klubu Jabuka, a kreativnu potporu daje mu dizajnerski dvojac Božesačuvaj. Jedan od njih, Albino Uršić, sugovornik je u ovoj epizodi serijala. Hrvatski film u devedesetima u dubokoj je krizi, prvenstveno zbog potrebe da sudjeluje u nacionalnoj promociji, ali i zbog nekvalitetnog načina financiranja filmova. Ipak, da hrvatski film može privući publiku u kino-dvorane pokazao je godine 1996. Vinko Brešan čiji film "Kako je počeo rat na mom otoku" postaje jedan od najgledanijih filmova u povijesti hrvatske kinematografije. U razgovoru sa suvoditeljicom redatelj Vinko Brešan govorit će o stvaranju tog hita za koji je ulaznicu kupilo gotovo 350.000 gledatelja. U zaključnom dijelu, voditelj i Igor Duda analizirat će okolnosti koje su utjecale na razvoj popularne kulture u devedesetima te će najaviti ono što nas čeka u zadnjoj epizodi serije Svjetla pozornice.

Zakaj se registrirati?

Svjetla pozornice