Niste prijavljeni
Prijava /
f
Prijava
MojTV Prijava
Prijava
Registracija
New Image
Na vpisani email naslov vam bomo poslali povezavo za aktivacijo profila. Email naslov ne bo prikazan nikjer na portalu, temveč bo namenjen le za aktivacijo in morebitno spremembo gesla.
Pozabljeno geslo
Email:
Na vpisani email naslov vam bomo poslali povezavo za reset gesla.
Imate profil na Facebooku?
Zakaj se registrirati?
Registrirani uporabniki lahko ustvare svojo skupino tv kanalov, uporabljajp opomnik, sodelojejo v nagradnih igrah in forumih, ocenjujo filme, nanizanke in oddaje, pošiljajo zasebnih sporočil itd ..
Prva stran
TV spored
Moji kanali
Filmi na TV
Nanizanke na TV
Šport na TV
Slovenski
Hrvaški
Srpski
BiH
Filmski
Šport
Dokumentarni
Glasbeni
Otroški
Zabavni
Informativni
HD
CG
Italijanski
Nemški
Erotični
Film
Filmi na TV
Top filmi
Najnovejši filmi
Videoteka
Nanizanke
Nanizanke na TV
Top nanizanke
Najnovejše nanizanke
Nanizanke na TV
Šport
Igre
Naša ocena
-
Vaša ocena
-
Romano Bolković - 1 na 1
,
2022.
, ,
50 min.
talk show
x
0.0
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
Potrebujemo vašu ocenu!
Hm... Čini se da ti je pred ocenivanje potrebna... - prijava :).
Komentari
Neregistrirani korisnik
10.08.
16:55
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Krešimir Dolenčić u Zagrebu je završio Srednju muzičku školu "Pavao Markovac" i Klasičnu gimnaziju te diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1988. Kazalištem se počinje baviti još u gimnaziji, a zajedno s još nekoliko kolega, danas vrlo uglednih glumaca, na prvoj godini Akademije osniva kazališnu družinu LIFT ("Lažljivi i fantastični teatar"). Istaknuli su se hit predstavom Držićeva "Dunda Maroja" na Dubrovačkim ljetnim igrama. Nakon studiranja režira u mnogobrojnim kazalištima, na Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu, Riječkim ljetnim noćima, Histrionskom ljetu i mnogim kazališnim festivalima. Do sada je postavio više od šezdeset dramskih predstava na tekstove domaćih i svjetskih dramatičara. Neki od njegovih najvećih uspjeha su predstave na raznim dijalektima (kajkavski, čakavski, dubrovački, jezik Hvara, Krka, vlaški, međimurski...). Posebno ga zanima i inspirira hrvatski kajkavski jezik. Kao Fulbrightov stipendist predavao je glumu studentima pjevanja i diplomantima na uglednom Rice Universityju u Houstonu, na Trinity College of Music u Londonu, kao i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je i postavio suvremenu Kuljerićevu operu Animal Farm u čast 100. godišnjice te ustanove. Na scenu je postavio preko šezdeset glazbeno-scenskih djela Verdija, Puccinnija, Mozarta, Offenbacha, Stravinskoga, Donizettija, Gotovca, Zajca, Tijardovića, Bradića, Berse i još mnogih drugih, u Hrvatskoj, Sloveniji, Engleskoj, Americi i Kini. Nekoliko njegovih predstava na repertoaru je desetljećima, kao što su nacionalne opere "Ero s onoga svijeta" i "Nikola Šubić Zrinjski" u zagrebačkom HNK, više od trideset godina. Njegova verzija scenskog prikaza "Legenda o Picokima" izvodi se od 2008. svake godine, pod starim gradom u Đurđevcu. To je ujedno i najveća predstava koja se redovito izvodi u Hrvatskoj, s više od 350 sudionika. Ta predstava zaslužila je i status nematerijalnog kulturnog dobra Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Kao dugogodišnji ravnatelj GDK "Gavella" doveo je mnoge mlade glumce u kazalište, koji su danas motori hrvatskog glumišta, televizije i filma. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 14 godine radi kao redoviti profesor. Za svoj rad nagrađen je s tridesetak domaćih i inozemnih nagrada. Dobio je i nagradu Udruženja Europskih festivala "Denis de Rugemont" za najboljeg mladog umjetnika godine. Nagradu hrvatskog glumišta za režiju ili za najbolju predstavu dobio je petnaestak puta, nagrađen je prestižnom nagradom "Tito Strozzi". Odlikovan je Redom hrvatskog pletera, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista te dva puta Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik je najvažnije hrvatske godišnje nagrade "Vladimir Nazor" za 2018. godinu, za režiju predstave "Čarobna frula" W. A. Mozarta u HNK Zagreb.
12.08.
20:05
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
S princem Nikolom Petrovićem razgovaramo o obiteljskoj povijesti i njezinom značenju za Crnu Goru, o povijesnim događajima iz 1918., o dinastiji Petrović u suvremenom kontekstu, o Zakladi Petrović Njegoš, o francusko-crnogorskim vezama, pogledima na budućnost Crne Gore, zakonu o povijesnoj rehabilitaciji, povratku u Crnu Goru, o obiteljskoj povijesti u kontekstu suvremene Crne Gore i odnosu Crne Gore i dinastije Petrović danas, o osobnom odnosu prema povijesti i budućnosti, o mogućem povratku ikone Bogorodice Filermose Malteškom redu, o procesu osvještavanja prinčevskog nasljeđa i budućnosti dinastije, Knjaževskom redu Danila I., odnosima s drugim kraljevskim kućama, te suradnji s hrvatskim veleposlanikom u Crnoj Gori. Princ Nikola Petrović Njegoš rođen je 7. srpnja 1944. godine u Francuskoj. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu 1971. na Akademiji likovnih umjetnosti (École Nationale Supérieure des Beaux-Arts) u Parizu. Nakon toga radi kao samostalni arhitekt. Osnovao je i vodio Cetinjski bijenale suvremene umjetnosti od 1991. do 2002. Nakon početka jugoslavenskih sukoba i poziva na mir koji je uputio prilikom prvog bombardiranja Dubrovnika, osnovao je i predsjedao udruženjem Izbor (koje se bavilo pravnim zastupanjem žrtava diskriminacije po etničkoj osnovi u bivšoj Jugoslaviji). U istom razdoblju osnovao je i predsjedao Udruženjem SEM (Solidarnost - Europa - Crna Gora), koje je organiziralo nekoliko kampanja za humanitarnu pomoć u Crnoj Gori. Skupština Crne Gore godine 2011. donijela je Zakon o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Njime je osnovana Fondacija Petrović Njegoš kojom predsjeda princ Nikola. Fondacija Petrović Njegoš svoje aktivnosti usmjerava na solidarnost, održiv razvoj te valorizaciju kulturne baštine. 27. travnja 2017. Florence Mangin, šefica Uprave za kontinentalnu Europu francuskog Ministarstva vanjskih poslova, odlikovala ga je nacionalnim ordenom Legije časti, najvišim francuskim odlikovanjem.
17.08.
16:55
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
S princem Nikolom Petrovićem razgovaramo o obiteljskoj povijesti i njezinom značenju za Crnu Goru, o povijesnim događajima iz 1918., o dinastiji Petrović u suvremenom kontekstu, o Zakladi Petrović Njegoš, o francusko-crnogorskim vezama, pogledima na budućnost Crne Gore, zakonu o povijesnoj rehabilitaciji, povratku u Crnu Goru, o obiteljskoj povijesti u kontekstu suvremene Crne Gore i odnosu Crne Gore i dinastije Petrović danas, o osobnom odnosu prema povijesti i budućnosti, o mogućem povratku ikone Bogorodice Filermose Malteškom redu, o procesu osvještavanja prinčevskog nasljeđa i budućnosti dinastije, Knjaževskom redu Danila I., odnosima s drugim kraljevskim kućama, te suradnji s hrvatskim veleposlanikom u Crnoj Gori. Princ Nikola Petrović Njegoš rođen je 7. srpnja 1944. godine u Francuskoj. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu 1971. na Akademiji likovnih umjetnosti (École Nationale Supérieure des Beaux-Arts) u Parizu. Nakon toga radi kao samostalni arhitekt. Osnovao je i vodio Cetinjski bijenale suvremene umjetnosti od 1991. do 2002. Nakon početka jugoslavenskih sukoba i poziva na mir koji je uputio prilikom prvog bombardiranja Dubrovnika, osnovao je i predsjedao udruženjem Izbor (koje se bavilo pravnim zastupanjem žrtava diskriminacije po etničkoj osnovi u bivšoj Jugoslaviji). U istom razdoblju osnovao je i predsjedao Udruženjem SEM (Solidarnost - Europa - Crna Gora), koje je organiziralo nekoliko kampanja za humanitarnu pomoć u Crnoj Gori. Skupština Crne Gore godine 2011. donijela je Zakon o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Njime je osnovana Fondacija Petrović Njegoš kojom predsjeda princ Nikola. Fondacija Petrović Njegoš svoje aktivnosti usmjerava na solidarnost, održiv razvoj te valorizaciju kulturne baštine. 27. travnja 2017. Florence Mangin, šefica Uprave za kontinentalnu Europu francuskog Ministarstva vanjskih poslova, odlikovala ga je nacionalnim ordenom Legije časti, najvišim francuskim odlikovanjem.
19.08.
20:05
Sadržaj
Dodaj u Podsetnik
Tin Radovani studirao je filozofiju u Hrvatskoj, Sloveniji i poslijediplomski u Sjedinjenim Državama. Od 1994. radi za BBC. Isprva u hrvatskoj redakciji Svjetske službe BBC-a u kojoj je bio producent i urednik. Zatim 2005. prelazi u ured za strategiju Svjetske službe gdje kao analitičar osmišljava projekte prelaska na digitalnu distribuciju redakcija BBC-ja na stranim jezicima. Od 2010-ih kao viši savjetnik za strategiju radi na restrukturiranju modela financiranja i povećanog javnog ulaganja u Svjetsku službu BBC-ja. U njegovoj ingerenciji su i vođenje odnosa s raznim ministarstvima u britanskoj vladi, prije svega ministarstvom vanjskih poslova, ministarstvom za međunarodni razvoj i ministarstvom kulture. 2021. prelazi u ured za korporativnu strategiju, gdje danas radi na projektima transformacije operativnog modela BBC-ja. S gospodinom Radovanijem razgovaram o tome kako zapravo izgleda UK nakon 14 godina konzervativne vlade, a kako politički krajolik UK, o značaju Faragea, je li imigracija presudna tema britanskog javnog diskursa, o približavanju Europskoj uniji, koji je širi geopolitički položaj Britanije, što je BBC i koja mu je funkcija, o neovisnosti BBC-ja i odnosu spram vlade i politike, na koji način postoji BBC i koja je potreba da BBC postoji, kako je koja povelja rješavala pitanje potrebe za BBC-jem, kako se Brexit prelomio preko BBC-ja, kako izgleda medijski krajolik danas, o odnosu generativne umjetne inteligencije i medija, te kakvo mjesto javna TV kuća poput BBC-ja može imati u digitalnom okolišu današnjice.
Režija
Scenarij
Slavica Babić
Uloge
Romano Bolković