(Romano Bolković - 1 na 1) - Nanizanke

Naša ocena-
Vaša ocena-

Romano Bolković - 1 na 1

, 2022., , 50 min.

talk show

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

30.08. 17:59
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Romana Matanovac Vučković redovna je profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Muzičkoj akademiji te na Akademiji dramske umjetnosti. Voditeljica je poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalističkog studija "Intelektualno vlasništvo" na Sveučilištu u Zagrebu. Ima vrlo bogatu znanstvenu bibliografiju. Autorica je 75 znanstvenih radova iz područja prava intelektualnog vlasništva i građanskog prava, od kojih su neki objavljeni i kod vrlo uglednih inozemnih izdavača za područje prava (Wolters Kluwer, Brill/Nijhoff, Springer, de Gruyter i dr.). Sudjelovala je s izlaganjima na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Bila je u uredništvima nekoliko znanstvenih časopisa i konferencija te je sama uredila nekoliko monografija.Bila je zamjenica ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, predsjednica Vijeća stručnjaka za naknade u području autorskog prava te predsjednica žalbenih vijeća u području industrijskog vlasništva. Sudjelovala je i u pregovorima Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, a za vrijeme predsjedanja bila je predsjednica pripremnog tijela Vijeća Europske unije za audiovizualne i medijske politike. Kao međunarodna stručnjakinja sudjeluje u brojnim međunarodnim projektima u području intelektualnog vlasništva i transfera tehnologije koje financiraju Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo, Europska unija i Svjetska banka. Dobitnica je posebne nagrade Rektora Sveučilišta u Zagrebu za promociju intelektualnog vlasništva, nagrade Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo za najbolji znanstveni rad objavljen u međunarodnom časopisu, a 2021. godine časopis "Zaposlena" proglasio ju je Ženom godine. Od 2018. godine posebna je savjetnica ministrice kulture i medija. Završila je i Muzičku akademiju u Zagrebu, smjer klasična gitara, te je pohađala poslijediplomski studij gitare na Sveučilištu "Mozarteum" u Salzburgu, kod Eliota Fiska. Kao gitaristica je do 2000. godine održala oko 300 koncerata, najviše s violinisticom Laurom Vadjon. Prestala je svirati gitaru prije 26 godina, ali je svoju naklonost glazbi usmjerila na druge aktivnosti u području kulture i umjetnosti, osobito kao predsjednica Hrvatskog glazbenog zavoda (prva žena u 200 godina). Izabrana je za dekanicu na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (treća žena u 250 godina). S gospođom Romanom Matanovac Vučković razgovaramo o preuzimanju dužnosti dekanice Pravnog fakulteta i prioritetima njezina trogodišnjeg mandata, o odnosu stručnosti i političkih kompromisa u zakonodavnom procesu u Hrvatskoj, o vječnom pitanju prava kao znanstvene i praktične discipline te o vlastitom profesionalnom identitetu između znanosti, prakse i upravljanja institucijama. Otvaramo i temu komunikacije prava prema javnosti i njegove razumljivosti građanima, kao i sve izazove koje generativna umjetna inteligencija postavlja pred autorsko pravo i intelektualno vlasništvo - od mogućnosti suživota do pitanja narušene ravnoteže između tehnologije i zaštite ljudske kreativnosti. Govorimo i o granicama između poticanja inovacija i očuvanja autorskih prava, kao i o budućnosti pravne profesije u vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja. Razmatramo i zašto Hrvatska još uvijek nedovoljno koristi potencijal intelektualnog vlasništva u gospodarstvu i brendiranju, kako različiti obrazovni konteksti - pravo, glazba i umjetnost - oblikuju pogled na normativnost i slobodu stvaranja, te koliko su složeni i dugotrajni procesi obnove kulturnih institucija poput Hrvatskog glazbenog zavoda. U razgovoru se osvrćemo i na to što javnost može očekivati nakon njegova ponovnog otvaranja, kako povezati suvremene tehnološke teme s institucijama duge tradicije, te je li moguće uspješno spojiti inovaciju i naslijeđe u akademskom i kulturnom prostoru. Na kraju, govorimo o izgradnji profesionalnog i društvenog autoriteta kroz zahtjevne i kompleksne procese, osobnim iskustvima iz takvih situacija te o budućnosti ljudske kreativnosti u doba umjetne inteligencije.
01.09. 20:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Sa Sinišom Krajnovićem, predsjednikom Uprave Ericssona Nikole Tesle, razgovarat ćemo o povratku iz globalne karijere u Hrvatsku te o tome što je presudilo odluci da nakon dugogodišnjeg iskustva u Ericssonu i McKinseyju preuzme vodstvo Ericssona Nikole Tesle. Otvorit ćemo i pitanje osobnih i profesionalnih motiva takvog zaokreta, kao i šire procjene potencijala hrvatskog i regionalnog tržišta u kontekstu globalne tehnološke industrije. U tom okviru osvrnut ćemo se i na njegov profesionalni put koji je počeo upravo u Ericssonu Nikoli Tesli te kako se kroz desetljeća mijenjala sama kompanija. Razgovor će se nastaviti na evoluciju Ericssona Nikole Tesle od 1990-ih do danas — od inženjerske organizacije do suvremene tehnološke kompanije — te na promjene u tehnologiji, kulturi i tržišnoj ulozi koje su tu transformaciju pratile. Govorit ćemo i o njegovim prvim strateškim potezima na čelu Uprave te o tome što je u tom trenutku bilo prioritet: stabilizacija, transformacija ili rast. Poseban naglasak bit će i na ulozi lidera u tehnološkoj kompaniji te na tome kako se danas balansira između tehnološke vizije i upravljanja poslovnom otpornosti u uvjetima brzih globalnih promjena. Dotaknut ćemo se i šire uloge Ericssona Nikole Tesle u hrvatskom gospodarstvu — što ta kompanija konkretno znači za nacionalnu ekonomiju i gdje se ogleda njezina ključna dodana vrijednost. Razgovarat ćemo o ljudima kao temelju poslovnog uspjeha, o načinu na koji se njihova stručnost i znanje reflektiraju u projektima i rezultatima te o dugoročnoj tržišnoj poziciji kompanije i njezinoj ambiciji prema 2030. godini. Otvorit ćemo i pitanja budućih izvora rasta, od 5G i 6G tehnologija, preko umjetne inteligencije i digitalizacije javnog sektora, do međunarodnog širenja i jačanja globalnih partnerstava. U završnom dijelu razgovora fokus će biti na ključnim tehnološkim i društvenim izazovima — od utjecaja umjetne inteligencije na inženjerski rad i tržište rada, do promjena u strukturi ICT industrije i mogućoj polarizaciji radne snage u budućnosti. Govorit ćemo i o razlikama u radnoj kulturi između zemalja u kojima je gradio karijeru, poput Švedske, Japana i Hrvatske, te o održivosti hrvatskog modela rada u globalno konkurentnom okruženju. Na kraju, otvorit ćemo i širu europsku perspektivu — poziciju Europe u globalnoj AI utrci, investicijske prioritete te pitanje može li Hrvatska kapitalizirati tehnološke promjene i kako kompanije poput Ericssona Nikole Tesle mogu pridonijeti jačanju digitalne otpornosti i konkurentnosti gospodarstva. Dr. sc. Siniša Krajnović predsjednik je Uprave Ericssona Nikole Tesle od 1. studenoga 2025. godine. Prije toga bio je partner u konzultantskoj tvrtki McKinsey & Company (2022. - 2025.), gdje je djelovao u sklopu globalnog tima za tehnologiju, medije i telekomunikacije, s fokusom na digitalnu transformaciju i telekom industriju. Najveći dio karijere proveo je u korporaciji Ericsson, u kojoj je obnašao niz visokih rukovodećih funkcija. Među ostalim, bio je izvršni potpredsjednik Ericssona za sjeveroistočnu Aziju, zadužen za poslovanje u području softvera i usluga u oblaku na tržištima Japana, Kine i Južne Koreje - predvodnicima inovacija u području telekomunikacijskih mreža. Također je vodio Razvojnu jedinicu za mreže (Development Unit Networks), Ericssonovu globalnu istraživačko-razvojnu organizaciju s više od 15.000 inženjera. Tijekom karijere stekao je bogato međunarodno iskustvo u području upravljanja i tehnologije, radeći u Hrvatskoj, Švedskoj, Kini, Japanu, Irskoj, Mađarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Karijeru je počeo 1994. godine u Istraživačko-razvojnom centru Ericssona Nikole Tesle u Zagrebu. Aktivno je angažiran u akademskoj zajednici. Predsjednik je Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu, predaje na ZŠEM-u, Luxembourg School of Business te na Tsinghua University School of Economics and Management, a čest je govornik na međunarodnim konferencijama i skupovima posvećenima tehnologiji, inovacijama i vodstvu. Magistrirao je i doktorirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, a dodatno se usavršavao na brojnim prestižnim svjetskim sveučilištima.
06.09. 18:02
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Sa Sinišom Krajnovićem, predsjednikom Uprave Ericssona Nikole Tesle, razgovarat ćemo o povratku iz globalne karijere u Hrvatsku te o tome što je presudilo odluci da nakon dugogodišnjeg iskustva u Ericssonu i McKinseyju preuzme vodstvo Ericssona Nikole Tesle. Otvorit ćemo i pitanje osobnih i profesionalnih motiva takvog zaokreta, kao i šire procjene potencijala hrvatskog i regionalnog tržišta u kontekstu globalne tehnološke industrije. U tom okviru osvrnut ćemo se i na njegov profesionalni put koji je počeo upravo u Ericssonu Nikoli Tesli te kako se kroz desetljeća mijenjala sama kompanija. Razgovor će se nastaviti na evoluciju Ericssona Nikole Tesle od 1990-ih do danas — od inženjerske organizacije do suvremene tehnološke kompanije — te na promjene u tehnologiji, kulturi i tržišnoj ulozi koje su tu transformaciju pratile. Govorit ćemo i o njegovim prvim strateškim potezima na čelu Uprave te o tome što je u tom trenutku bilo prioritet: stabilizacija, transformacija ili rast. Poseban naglasak bit će i na ulozi lidera u tehnološkoj kompaniji te na tome kako se danas balansira između tehnološke vizije i upravljanja poslovnom otpornosti u uvjetima brzih globalnih promjena. Dotaknut ćemo se i šire uloge Ericssona Nikole Tesle u hrvatskom gospodarstvu — što ta kompanija konkretno znači za nacionalnu ekonomiju i gdje se ogleda njezina ključna dodana vrijednost. Razgovarat ćemo o ljudima kao temelju poslovnog uspjeha, o načinu na koji se njihova stručnost i znanje reflektiraju u projektima i rezultatima te o dugoročnoj tržišnoj poziciji kompanije i njezinoj ambiciji prema 2030. godini. Otvorit ćemo i pitanja budućih izvora rasta, od 5G i 6G tehnologija, preko umjetne inteligencije i digitalizacije javnog sektora, do međunarodnog širenja i jačanja globalnih partnerstava. U završnom dijelu razgovora fokus će biti na ključnim tehnološkim i društvenim izazovima — od utjecaja umjetne inteligencije na inženjerski rad i tržište rada, do promjena u strukturi ICT industrije i mogućoj polarizaciji radne snage u budućnosti. Govorit ćemo i o razlikama u radnoj kulturi između zemalja u kojima je gradio karijeru, poput Švedske, Japana i Hrvatske, te o održivosti hrvatskog modela rada u globalno konkurentnom okruženju. Na kraju, otvorit ćemo i širu europsku perspektivu — poziciju Europe u globalnoj AI utrci, investicijske prioritete te pitanje može li Hrvatska kapitalizirati tehnološke promjene i kako kompanije poput Ericssona Nikole Tesle mogu pridonijeti jačanju digitalne otpornosti i konkurentnosti gospodarstva. Dr. sc. Siniša Krajnović predsjednik je Uprave Ericssona Nikole Tesle od 1. studenoga 2025. godine. Prije toga bio je partner u konzultantskoj tvrtki McKinsey & Company (2022. - 2025.), gdje je djelovao u sklopu globalnog tima za tehnologiju, medije i telekomunikacije, s fokusom na digitalnu transformaciju i telekom industriju. Najveći dio karijere proveo je u korporaciji Ericsson, u kojoj je obnašao niz visokih rukovodećih funkcija. Među ostalim, bio je izvršni potpredsjednik Ericssona za sjeveroistočnu Aziju, zadužen za poslovanje u području softvera i usluga u oblaku na tržištima Japana, Kine i Južne Koreje - predvodnicima inovacija u području telekomunikacijskih mreža. Također je vodio Razvojnu jedinicu za mreže (Development Unit Networks), Ericssonovu globalnu istraživačko-razvojnu organizaciju s više od 15.000 inženjera. Tijekom karijere stekao je bogato međunarodno iskustvo u području upravljanja i tehnologije, radeći u Hrvatskoj, Švedskoj, Kini, Japanu, Irskoj, Mađarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Karijeru je počeo 1994. godine u Istraživačko-razvojnom centru Ericssona Nikole Tesle u Zagrebu. Aktivno je angažiran u akademskoj zajednici. Predsjednik je Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu, predaje na ZŠEM-u, Luxembourg School of Business te na Tsinghua University School of Economics and Management, a čest je govornik na međunarodnim konferencijama i skupovima posvećenima tehnologiji, inovacijama i vodstvu. Magistrirao je i doktorirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, a dodatno se usavršavao na brojnim prestižnim svjetskim sveučilištima.
08.09. 20:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
S gostom Tinom Radovanijem razgovaramo o dubinskim pomacima koji oblikuju današnji svijet - od krize liberalne demokracije i raspada zajedničke istine, do preraspodjele globalne moći i intelektualnih temelja novog tehnopolitičkog doba. Polazeći od Trumpove tužbe protiv BBC-ja, koju ne promatramo samo kao pravni slučaj, nego kao simbolički sukob dvaju svjetova, otvaramo pitanje odnosa prema istini, institucijama i medijima u suvremenim liberalnim demokracijama. Taj nas primjer vodi prema širem problemu kolapsa nekada izomorfnog političkog i medijskog sustava, koji je desetljećima davao legitimitet liberalnom poretku - i prema posljedicama njegova raspada za funkcioniranje politike danas. U emisiji pratimo ključne prekretnice posljednjih pedeset godina - od monetarnog raskida 1971., američko-kineskog približavanja i naftne krize, preko raspada Sovjetskog Saveza i 2001. godine, do financijske krize 2008. i povratka geopolitike u 2010-ima - te ih tumačimo kao jedan kontinuirani proces, a ne niz nepovezanih šokova. Razgovaramo o tome kako su financijalizacija, energetska pitanja, slom bipolarnog poretka i uspon Kine razbili iluziju stabilnog liberalnog svijeta, i koji od tih faktora danas presudno određuje novu raspodjelu globalne moći. U tom kontekstu postavljamo ključno pitanje budućnosti: kreće li se svijet prema stabilnoj multipolarnosti ili prema dugotrajnoj nestabilnosti i rivalstvima. Posebnu pažnju posvećujemo ideji "kraja povijesti" i liberalnog univerzalizma nakon 1991., te razmatramo koliko je upravo ta intelektualna samouvjerenost pridonijela današnjim krizama i povratku realpolitike. Govorimo i o tome kako financijalizacija i energetska tranzicija mijenjaju samu definiciju globalne sigurnosti, u kojoj ekonomske i klimatske politike postaju jednako važne kao i vojna moć. Razmatramo zašto je zajednička javna sfera s jasnim epistemološkim normama - objektivnosti, nepristranosti i racionalnosti - bila ključna za sustav koji se legitimira procedurom, a ne moralnom "supstancom", te što se događa kada se te norme raspadnu. Ako se politička volja danas oblikuje putem TikToka, X-a i fragmentiranih, emocionalnih sadržaja, pitamo se kakve institucije i legitimacijski mehanizmi uopće mogu odgovarati takvom epistemološkom okruženju. U drugom dijelu razgovora analiziramo američku nacionalnu strategiju koja sve otvorenije govori jezikom interesa i rivalstva: kako se u tom okviru redefinira odnos SAD-a i Europske unije, jesu li oni još strateški partneri ili sve asimetričniji saveznici, te u kojoj je mjeri ta strategija reakcija na prošle zablude, a ne koherentna vizija budućnosti. Osvrćemo se i na američku opsjednutost reinterpretacijom vlastite prošlosti - Hladnog rata, 1990-ih i "unipolarnog trenutka" - i kako to ograničava sposobnost dugoročnog strateškog mišljenja. Dotaknuli smo se i izvoza američkih kulturnih ratova u ostatak svijeta, njihove prilagodbe europskom, azijskom i latinoameričkom kontekstu te razloga njihove globalne zaraznosti. Govorimo o intelektualnoj transformaciji SAD-a u posljednja dva desetljeća, posebno unutar desnog konzervativizma, i o tome je li riječ o diskontinuitetu ili radikalizaciji starijih ideja. Na kraju, otvaramo pitanje "intelektualne infrastrukture" iza suvremenog AI-booma - od Silicijske doline do figura poput Petera Thiela - i analiziramo kakvu viziju društva i politike ta elita promiče, uključujući mračne struje poput Dark Enlightenmenta, apokaliptičke misli i spoja tehnologije i političke teologije. Razgovor zaključujemo temom povratka nativizma: odakle dolazi njegov novi legitimitet - iz ekonomskih strahova, kulturne nesigurnosti ili sloma univerzalističkih obećanja liberalnog poretka - i što nam to govori o smjeru u kojem se kreće suvremena politika. Tin Radovani studirao je filozofiju u Hrvatskoj, Sloveniji i postdiplomski u Sjedinjenim Državama. Od 1994. radi za BBC. Isprva u hrvatskoj redakciji Svjetske službe BBC-ja u kojoj je bio producent i urednik. Zatim 2005. prelazi u ured za strategiju Svjetske službe gdje kao analitičar osmišljava projekte prelaska na digitalnu distribuciju redakcija BBC-ja na stranim jezicima. Od 2010-ih kao viši savjetnik za strategiju radi na restrukturiranju modela financiranja i povećanog javnog ulaganja u Svjetsku službu BBC-ja. Uz to, u njegovoj su ingerenciji i vođenje odnosa s raznim ministarstvima u britanskoj vladi, prije svega ministarstvom vanjskih poslova, ministarstvom za međunarodni razvoj i ministarstvom kulture. 2021. prelazi u ured za korporativnu strategiju gdje danas radi na projektima transformacije operativnog modela BBC-ja.

Zakaj se registrirati?

Romano Bolković - 1 na 1