(Romano Bolković - 1 na 1) - Nanizanke

Naša ocena-
Vaša ocena-

Romano Bolković - 1 na 1

, 2022., , 50 min.

talk show

0.0

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Potrebujemo vašu ocenu!

Komentari

Neregistrirani korisnik

22.03. 18:02
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Vedrana Pribičević ekonomistica je i predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM), gdje predaje od 2007. godine. Diplomirala je makroekonomiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorandica je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Njezin istraživački interes usmjeren je na interdisciplinarno područje kompleksnih adaptivnih sustava, s posebnim naglaskom na širenje financijske zaraze i sistemski rizik u ekonomskim i financijskim mrežama. Sudjelovala je u nizu domaćih i međunarodnih istraživačkih i obrazovnih projekata koje su financirale Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska udruga banaka i njemačka Savezna agencija za građansko obrazovanje. Na ZŠEM-u djeluje i u projektnom timu koji priprema prijave za europske istraživačke programe, osobito u okviru programa Horizon Europe, pri čemu sudjeluje u razvoju međunarodnih konzorcija i projekata koji povezuju ekonomiju, tehnologiju i javne politike, uključujući teme umjetne inteligencije. Aktivna je i u javnoj komunikaciji ekonomskih tema. Koautorica je i scenaristica televizijske emisije "Ekonomski zabavnik", edukativnog programa o ekonomiji koji se emitirao na HRT-u. Redovito piše ili je pisala za niz hrvatskih medija, među kojima su Banka magazine, Tportal, Jutarnji list, 24sata i Express, a često se pojavljuje i kao ekonomska komentatorica u televizijskim i internetskim medijima u Hrvatskoj i regiji. U razgovoru s Vedranom Pribičević govorit ćemo o velikim promjenama u međunarodnom poretku. Dotaknut ćemo se i pitanja završava li razdoblje Pax Americana te vidimo li danas početke fragmentacije globalnog sustava izgrađenog oko dolara i američkih institucija. Razgovarat ćemo i o tehnološkoj dimenziji geopolitike - o rivalstvu velikih sila u područjima poput poluvodiča, umjetne inteligencije i digitalne infrastrukture - te o tome koliko je rat u Ukrajini promijenio međunarodni poredak. Posebna tema bit će i Europa: može li Europska unija zadržati otvorenu ekonomiju i istodobno razviti vlastite industrijske i tehnološke kapacitete te što zapravo znači koncept "open strategic autonomy". U završnom dijelu emisije razgovarat ćemo o ulozi tehnologije i umjetne inteligencije u globalnoj raspodjeli moći, o mogućnosti razvoja europskog ekosustava umjetne inteligencije te o tome što će u sljedećih nekoliko desetljeća najviše oblikovati budućnost Europe - demografija, tehnologija ili geopolitika.
24.03. 20:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
S Nevenkom Lastrić-Đurić, državnom tajnicom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, razgovaramo o tome kako danas definira liberalizam u hrvatskom kontekstu i što on znači izvan političkih slogana, gdje povlači granicu između slobodnog tržišta i nužne uloge države te je li Hrvatska opterećena viškom države ili manjkom funkcionalne države. Dotičemo se i pitanja postoji li autentični hrvatski liberalizam ili tek preuzimamo zapadne modele. Bit će riječi i o konkretnim reformama koje bi liberalna politika provela u gospodarstvu, o tome kako pomiriti socijalnu osjetljivost i tržišnu efikasnost bez populizma te treba li država aktivnije intervenirati u kriznim situacijama ili se držati po strani. Gošća se osvrće na poziciju HSLS-a na današnjoj političkoj mapi Hrvatske, odnos s HDZ-om, dileme oko očuvanja identiteta u koalicijama te načine na koje liberalna opcija može privući mlađe birače. Analiziramo i stanje države: koliko je Hrvatska danas uspješna, po kojim kriterijima to mjerimo, gdje najviše zaostajemo u odnosu na razvijene europske zemlje te koje su najveće propuštene prilike u posljednjih deset do petnaest godina. Poseban naglasak stavlja na pitanja sigurnosti i otpornosti: ulogu civilnog služenja vojnog roka u suvremenom sustavu, granice između prava na prigovor savjesti i potreba obrane, mogućnosti jačanja društvene otpornosti kroz civilno služenje, spremnost institucija na kibernetičke i hibridne prijetnje te važnost suradnje s NATO-om i primjenu međunarodnih iskustava u Hrvatskoj. Razgovaramo i o razlozima dominacije ideoloških podjela u hrvatskoj politici, treba li liberalna politika aktivnije ulaziti u kulturne sukobe ili ih izbjegavati, kao i o liberalnom pristupu pitanjima poput prostitucije. Na osobnoj razini otkriva što ju je privuklo liberalizmu kao svjetonazoru, koji su autori i knjige oblikovali njezino političko razmišljanje, kako realno vidi Hrvatsku za deset godina te što je u današnjoj politici najviše frustrira, a što joj i dalje daje nadu. Nevenka Lastrić-Đurić imenovana je državnom tajnicom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske 17. srpnja 2024. Na to mjesto dolazi iz Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu gdje je radila kao regionalna savjetnica za pravnu politiku za središnju i istočnu Europu. Kao regionalna savjetnica, promicala je međunarodnu suradnju i pružala ciljanu obuku i pomoć policiji, tužiteljima i sucima kako bi se države u toj regiji suprotstavile prijetnjama transnacionalnog kriminala i osigurale dugoročne institucionalne promjene, poput osnivanja posebnih operativnih skupina i specijaliziranih jedinica. U tom svojstvu je pomagala usmjeriti i provoditi ciljeve vanjske politike SAD-a koji se odnose na borbu protiv kibernetičkog kriminala, prijevara povezanih s kriptovalutama, kao i jačanje suradnje država u razmjeni digitalnih dokaza. Također je objavila rad u Hrvatskom ljetopisu za kaznene znanosti i praksu pod naslovom "Pristup Sjedinjenih Američkih Država istrazi i progonu kibernetičkog kriminala i kriminala povezanog s kriptovalutama". Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njezin magistarski rad objavljen je kao znanstveni članak u časopisu Russian Law Journal - "Pravna zaštita seksualnih manjina u međunarodnom kaznenom pravu". U sklopu Erasmus programa pohađala je i Katholieke Universiteit Leuven (KU Leuven) u Belgiji. Za svoj doprinos znanstvenoj raspravi o međunarodnim ljudskim pravima i jačanju vladavine prava dobila je stipendiju Američkog sveučilišta u Washingtonu, D.C. za poslijediplomski studij na kojem je magistrirala međunarodno javno pravo i međunarodna ljudska prava. Nakon završetka Pravnog fakulteta u Zagrebu, stažirala je u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Zatim se preselila u Sjedinjene Američke Države gdje je radila u Uredu za istraživanje ratnih zločina kao znanstveni asistent i pružala pravne analize međunarodnim i regionalnim kaznenim sudovima. Nakon toga, radila je kao pravna suradnica suca Charlesa N. Browera u području međunarodne investicijske arbitraže, uključujući i predmete vezane za bilateralni sporazum o zaštiti ulaganja između Rusije i Ukrajine u svezi aneksije Krima. Položila je pravosudni ispit i kontinuirano radila u odvjetništvu sve do zaposlenja u Veleposlanstvu SAD-a. Članica je Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), najstarije hrvatske političke stranke, te alumna Akademije za politički razvoj (APD). Govori hrvatski, engleski i njemački jezik.
29.03. 18:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
S Nevenkom Lastrić-Đurić, državnom tajnicom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, razgovaramo o tome kako danas definira liberalizam u hrvatskom kontekstu i što on znači izvan političkih slogana, gdje povlači granicu između slobodnog tržišta i nužne uloge države te je li Hrvatska opterećena viškom države ili manjkom funkcionalne države. Dotičemo se i pitanja postoji li autentični hrvatski liberalizam ili tek preuzimamo zapadne modele. Bit će riječi i o konkretnim reformama koje bi liberalna politika provela u gospodarstvu, o tome kako pomiriti socijalnu osjetljivost i tržišnu efikasnost bez populizma te treba li država aktivnije intervenirati u kriznim situacijama ili se držati po strani. Gošća se osvrće na poziciju HSLS-a na današnjoj političkoj mapi Hrvatske, odnos s HDZ-om, dileme oko očuvanja identiteta u koalicijama te načine na koje liberalna opcija može privući mlađe birače. Analiziramo i stanje države: koliko je Hrvatska danas uspješna, po kojim kriterijima to mjerimo, gdje najviše zaostajemo u odnosu na razvijene europske zemlje te koje su najveće propuštene prilike u posljednjih deset do petnaest godina. Poseban naglasak stavlja na pitanja sigurnosti i otpornosti: ulogu civilnog služenja vojnog roka u suvremenom sustavu, granice između prava na prigovor savjesti i potreba obrane, mogućnosti jačanja društvene otpornosti kroz civilno služenje, spremnost institucija na kibernetičke i hibridne prijetnje te važnost suradnje s NATO-om i primjenu međunarodnih iskustava u Hrvatskoj. Razgovaramo i o razlozima dominacije ideoloških podjela u hrvatskoj politici, treba li liberalna politika aktivnije ulaziti u kulturne sukobe ili ih izbjegavati, kao i o liberalnom pristupu pitanjima poput prostitucije. Na osobnoj razini otkriva što ju je privuklo liberalizmu kao svjetonazoru, koji su autori i knjige oblikovali njezino političko razmišljanje, kako realno vidi Hrvatsku za deset godina te što je u današnjoj politici najviše frustrira, a što joj i dalje daje nadu. Nevenka Lastrić-Đurić imenovana je državnom tajnicom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske 17. srpnja 2024. Na to mjesto dolazi iz Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu gdje je radila kao regionalna savjetnica za pravnu politiku za središnju i istočnu Europu. Kao regionalna savjetnica, promicala je međunarodnu suradnju i pružala ciljanu obuku i pomoć policiji, tužiteljima i sucima kako bi se države u toj regiji suprotstavile prijetnjama transnacionalnog kriminala i osigurale dugoročne institucionalne promjene, poput osnivanja posebnih operativnih skupina i specijaliziranih jedinica. U tom svojstvu je pomagala usmjeriti i provoditi ciljeve vanjske politike SAD-a koji se odnose na borbu protiv kibernetičkog kriminala, prijevara povezanih s kriptovalutama, kao i jačanje suradnje država u razmjeni digitalnih dokaza. Također je objavila rad u Hrvatskom ljetopisu za kaznene znanosti i praksu pod naslovom "Pristup Sjedinjenih Američkih Država istrazi i progonu kibernetičkog kriminala i kriminala povezanog s kriptovalutama". Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njezin magistarski rad objavljen je kao znanstveni članak u časopisu Russian Law Journal - "Pravna zaštita seksualnih manjina u međunarodnom kaznenom pravu". U sklopu Erasmus programa pohađala je i Katholieke Universiteit Leuven (KU Leuven) u Belgiji. Za svoj doprinos znanstvenoj raspravi o međunarodnim ljudskim pravima i jačanju vladavine prava dobila je stipendiju Američkog sveučilišta u Washingtonu, D.C. za poslijediplomski studij na kojem je magistrirala međunarodno javno pravo i međunarodna ljudska prava. Nakon završetka Pravnog fakulteta u Zagrebu, stažirala je u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Zatim se preselila u Sjedinjene Američke Države gdje je radila u Uredu za istraživanje ratnih zločina kao znanstveni asistent i pružala pravne analize međunarodnim i regionalnim kaznenim sudovima. Nakon toga, radila je kao pravna suradnica suca Charlesa N. Browera u području međunarodne investicijske arbitraže, uključujući i predmete vezane za bilateralni sporazum o zaštiti ulaganja između Rusije i Ukrajine u svezi aneksije Krima. Položila je pravosudni ispit i kontinuirano radila u odvjetništvu sve do zaposlenja u Veleposlanstvu SAD-a. Članica je Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), najstarije hrvatske političke stranke, te alumna Akademije za politički razvoj (APD). Govori hrvatski, engleski i njemački jezik.
31.03. 20:05
Sadržaj

Dodaj u Podsetnik
Gosti Romana Bolkovića su diplomati, državnici, znanstvenici, političari, svi koji sudjeluju u oblikovanju europskih i svjetskih politika te djeluju na političke procese.

Zakaj se registrirati?

Romano Bolković - 1 na 1